VJEŽBA HGSS STANICE ISTRA
Pedeset metara ispod zemlje: Spašavanje iz jame Golubinka na Ćićariji
U vježbi su sudjelovala 22 člana HGSS-a Stanice Istra, a vodila su je dva člana koja su si međusobno podijelili zadatke, Luka Lončar i Igor Zaharija
Vježba speleospašavanja na 50 metara dubine (Foto HGSS Stanica Istra)
HGSS Stanica Istra ovih je siječanjskih dana održala staničnu vježbu speleospašavanja u jami Golubinka na laniškom krasu na području Ćićarije. U jamu su se spustili i novi članovi HGSS-a Stanice Istra kako bi se upoznali s kretanjem po speleološkim objektima i dobili uvid u to kako izgleda vježba i akcija speleospašavanja, dok su ostali članovi aktivno sudjelovali u izradi sistema za napredovanje unesrećenog u nosilima.
Postupci zbrinjavanja unesrećenog
- 'Unesrećenog' je trebalo zbrinuti na oko 50 metara dubine i iznijeti kroz vertikalne i horizontalne dijelove jame, a najveći izazov bio je prolazak kroz uske i zahtjevne prolaze. Tijekom vježbe korišteni su svi sistemi koji se u stvarnim akcijama koriste za spašavanje u speleološkim objektima; tirolska prečnica sa protuutegom, protuuteg u vertikalama, sistemi za popuštanje, sveti bernard, postavljanje bivka te zbrinjavanje unesrećene osobe, naglasio je pročelnik HGSS-a Stanice Istra Martin Glavić.
Po završetku terenskog dijela vježbe uslijedila je analiza na kojoj je bilo govora o elementima koji se mogu poboljšati u narednim vježbama i akcijama. U vježbi su sudjelovala 22 člana HGSS-a Stanice Istra, a vodila su je dva člana koja su si međusobno podijelili zadatke, Luka Lončar i Igor Zaharija.
Rad na 50 metara dubine
- Jedna je to od naših redovnih vježbi koja nije bila toliko zahtjevna zbog dubine od 50 metara na kojoj se odvijala, već je njena posebnost bila u kompleksnosti jame, s puno uskih prolazaka i nekoliko tehničkih detalja koji su bili izrazito zahtjevni. Uz vježbu spremnosti i jačanja timskog duha, radili smo na unaprjeđenju tehnika kako bi poboljšali operativnost naše stanice, izjavio je Glavić.
Veći dio Istarske županije leži na kraškom području koje obiluje brojnim speleološkim objektima kao što su jame, kaverne, špilje i ponori. Procjenjuje se da na poluotoku postoji oko dvije tisuće takvih objekata. Neki od njih proglašeni su spomenicima prirode poput Jame Baredine, Pincinove jame, Markove jame te značajnog krajobraza Pazinskog ponora.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
