Nova godina za Grad Labin započinje jednako uspješno kao što je zaključena i prošla godina, a sve zahvaljujući odobrenom sufinanciranju važnog gradskog projekta. Naime, Gradu Labinu, kao jednom od samo 22 projekta koja su dobila "zeleno svijetlo" na razini države, odobren je dosad najveći iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt, čak 398.168,43 eura (3 milijuna kuna) i to za projekt revitalizacije parka Pineta oko starogradske jezgre.

Sveukupan projekt procijenjene je vrijednosti 735.699,12 eura te su odobrena sredstva za sufinanciranje veća od 54 posto cjelokupne investicije. Sufinanciranje je osigurano putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je objavio javni poziv za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Upravo zbog kompleksnosti i značaja same Pinete kao iznimno važnog dijela spomeničke cjeline starogradske jezgre Labina, održivo korištenje i sama obnova podijeljena je u više koraka, odnosno faza. Nulta faza krenut će s uklanjanjem opasnih stabala lošeg zdravstvenog stanja i nastavlja se obnovom kroz tri pojasa oko starogradske jezgre.

Cijeli proces obnove potrajat će neko vrijeme, odnosno bit će realiziran kroz dvije i pol godine, a zahtjevnost i kompleksnost same obnove i revitalizacije od nemjerljivog je značaja za Labin.

- Na vrhunski način započinjemo novu, 2023. godinu te smo kroz još jedan kvalitetan projekt osigurali značajna bespovratna sredstva za Labin. Nakon obnove šohta, ovo je najveći dosad odobreni pojedinačni projekt za Grad Labin ne računajući Aglomeraciju. Sada nam predstoji potpisivanje ugovora kroz par dana, a nakon toga započinjemo procese nabava i svega potrebnog kako bi prva faza započela već ove godine. Rok za cjelokupnu obnovu, sukladno dobivenim sredstvima, je 30 mjeseci od dana potpisivanja ugovora i vjerujem kako ćemo u tom roku udahnuti novi život našoj predivnoj Pineti. Uvjeren sam kako će ovaj projekt svojom važnošću i realizacijom biti iznimno zanimljiv, a stalna komunikacija o načinima i koracima u realizaciji bit će pravovremeno komunicirana s našim sugrađanima, komentirao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić.

Urbana park šuma Pineta okružuje urbanu cjelinu starogradske jezgre Labina koja je zaštićena kao kulturno dobro i dio je značajnog krajobraza "Labin - Rabac - Prtlog".

Starost Pinete procjenjuje se na oko 120 godina i naravno da je to razdoblje nakon kojeg je sanacija i obnova park šume nužna. Idejni projekt revitalizacije Pinete urbane park šume oko starogradske jezgre Labina izrađen je 2018. godine kad je napravljena inventarizacija i analiza zdravstvenog stanja postojećih stabala na terenu. Inventarizacijom zdravstvenog stanja utvrđeno je 1.201 stablo na području Pinete te su sva obuhvaćena pregledom u sklopu izrade projektne dokumentacije. Općenito je zaključak da se za drveće u Pineti može reći da je značajan broj stabala u dobrom ili zadovoljavajućem stanju bez obzira na njihovu dob, dok se u 3. kategoriji nalazi 156 stabala koja su preporučena za uklanjanje (12,99 posto). To se prvenstveno odnosi na živuća stabla koja pokazuju ozbiljne simptome narušenosti zdravstvenog stanja ili statike, zbog kojih predstavljaju potencijalnu opasnost za posjetitelje i korisnike Pinete. Projektom nisu obuhvaćena samo stabla koja će zamijeniti ona koja će kroz prvu fazu biti uklonjena, već i potreban broj stabala koja će nadomjestiti ona koja su, zbog raznoraznih razloga izgubljena kroz protekli niz godina, bolesna i osušena stabla ili oštećena zbog vremenskih nepogoda i sl.

Tijekom obnove preporučeno je korištenje crnogoričnih vrsta koje su već prisutne u Pineti. Prije svega su to crni bor (Pinus nigra), obični čempres (Cupressus sempervirens) te himalajski i atlaski cedar (Cedrus deodara i C. atantica). Navedene vrste prilagođene su postojećim stanišnim uvjetima, a za postojeća stabla običnog čempresa i cedrova u Pineti utvrđeno je vrlo dobro i zadovoljavajuće zdravstveno stanje.

Od listača, preporučeno je korištenje autohtonih vrsta poput hrasta medunca (Quercus pubescens), maklena (Acer monspessulanum) te javora klena (Acer campestre).

Evidentirano je ukupno 111 stabala rijetkih i krajobrazno vrlo vrijednih vrsta za koje je preporuka da se zadrže i nakon obnove. Tu spadaju ponajprije stabla običnog čempresa, crne bazge, božikovine i više vrsta javora.

Osnovni kriteriji kod odabira novih stabala osim autohtonosti bili su zdravstveni kriterij, otpornost na moguće napade štetnih organizama te ekstremne klimatske uvjete, uvažavanje dosadašnjeg izgleda Pinete u vizuri grada Labina te lokalni ekološki uvjeti staništa. Kod sadnje, kao vrlo važan uvjet, istaknuta je obveza poštivanja potrebnog razmaka između biljaka kako bi imale dovoljno prostora da razviju svoje nadzemne dijelove i pokažu svoju ljepotu zbog koje su i sađene.

Povezane vijesti

• Za javni "kondot" 186 tisuća kuna
• Novih 180 tisuća kuna bespovratno u Labin
• Ovaj istarski stari grad iduće godine čekaju velika ulaganja. Gradit će se parkirna garaža, obnoviti starogradska jezgra…