Sada je prilika za studioznu, sistematičnu i strpljivu raspravu s Vladom i Hrvatskim vodama, Županijom, općinama i gradovima, posebno onima na sjeveru Istre i iz unutrašnjosti, Istarskim vodovodom, ekološkim udrugama. Savršen trenutak, kaže predsjednik Gradskog vijeća, vijećnik Nezavisne liste Davor Prodan, da se na temelju iskustva izgradnje akumulacije Butoniga predoče sve prednosti i nedostaci jednog takvog novog zahvata u prostoru
Zamućeno akumulacijsko jezero Butoniga. Foto: Goran Šebelić / CROPIX
Zbog čestih suša i poplava, u medijima se u zadnje vrijeme nerijetko spominju nove akumulacije i retencije na području Grada Buzeta, ali do buzetskog Gradskog vijeća ništa službeno još nije došlo pa je potpredsjednik Vijeća, SDP-ovac Vedran Majcan na posljednjem zasjedanju svojim vijećničkim pitanjem otvorio raspravu o toj temi.
Zagovornik akumulacije, odnosno brane Benčići, koja bi imala dvostruku ulogu kao i Butoniga buzetski je gradonačelnik Damir Kajin. On u svojim medijskim istupima naglašava da bi akumulirala osam milijuna kubika vode za dohranjivanje akumulacije Butoniga i služila za obranu od poplava kod ekstremnih padalina. Hrvatske vode, kako je prenio, polako će početi raditi na ovom dugoročnom projektu koji je pokrenut krajem srpnja tijekom dolaska premijera Andreja Plenkovića u Buzet.
Međutim, kada je o brani Benčići, ali i o drugim potencijalnim rentencijama riječ, vladajuća koalicija Nezavisna lista/SDP, puno je opreznija.
U prostornom planu Grada Buzeta, ističe Majcan prenoseći stavove vijećnika vladajuće koalicije, jasno je vidljivo da je prostor Grada Buzeta pa tako i Humštine oko sela Benčići, rezerviran za izgradnju više retencija i jedne akumulacije, i to ne malim i beznačajnim obuhvatom. Resorna gradska pročelnica Anica Milković Grbac na Gradskom vijeću pojasnila je da se rezervirani prostor za akumulacije i retencije u prostornom planu Grada Buzeta nalazi zbog zahtjeva plana višeg reda, odnosno zahtjeva prostornog planiranja Istarske županije.
- Netko nam je u prostorni plan ugradio dodatna jezera, potapanje stotine hektara plodne doline rijeke Mirne, a da nitko s građanima Grada Buzeta to nije kvalitetno iskomunicirao? Pitam se koliko još Buzeštine moramo potopiti, a da netko na obali ima pitku vodu? Što od toga imaju Buzećani? Mi u Buzetu već "trpimo" akumulacijsko jezero Butoniga, ali ne zato jer nama treba ta voda, nego treba obalnim gradovima, posebno Puli. I ne bježimo od istarske solidarnosti svjesni činjenice da smo područje bogato vodom i da drugih izvora i opcija nema, ali ne bi li ta solidarnost morala biti obostrana, pita se Majcan.
Koalicija NL/SDP
Obalni gradovi crpe svoju gospodarsku snagu iz eksploatacije mora i obale, iz rentanja, turizma, prodaje zemljišta i sve to zadržavaju za sebe, a od Buzeta, kaže Majcan, traže da bude solidaran pa gradi jezera i potapa svoje vale, a da čak ni voda koja je isporučena primjerice Vodovodu Pula, nije plaćena u cijelosti. Da se ne govori o tome da je Grad Buzet vlasnik tek 5,8 posto Istarskog vodovoda, iako već stotinu godina razvija vodovodnu mrežu i opskrbu pitkom vodom u velikom dijelu Istre. Stoga koalicija NL/SDP traži da se Gradsko vijeće i građani Buzeštine aktivno uključe u sve segmente budućeg planiranog procesa.
- Imamo pravo znati i sudjelovati u tom procesu kako bi zaštitili svoje interese bolje nego prije. Kada bi se pitalo građane Buzeta, a posebno Rošćine i Humštine sigurno bi svi bili jako rezervirani oko projekta akumulacije Benčići. Jezero je ogromna intervencija u okoliš, mijenja klimu, vegetaciju, faunu, a s puno vode dolaze i magle. Pitanje je nakon takvih intervencija da li bi i Staza 7 slapova uopće više mogla biti ono što je danas ili bi se izgubio i taj prirodni dragulj i prirodna turistička atrakcija. S druge strane, nije to projekt koji se može izgraditi preko noći. Postojeći su planovi dugoročni, ali se u Buzetu ne smijemo dovesti u situaciju da nas netko dovede pred gotov čin kada se više ništa neće moći promijeniti. Zato je sada vrijeme za utjecaj i uključivanje u svaki segment projekta. Želimo znati do koje su faze u tom projektu došle Hrvatske vode i Istarska županija, koji su planirani izvori financiranja takvog projekta, što se njime dugoročno dobiva i na koji se način misli upravljati time? I ono najbitinije za stanovnike Buzeštine, a posebno Humštine: je li takav projekt ondje nužan ili postoje i neka druga rješenja za dugoročnu opstojnost vodoopskrbe u Istri? A ako je projekt dugoročna nužnost, jer je struka suglasna kako boljih i jeftinijih rješenja nema, što će građani Buzeta imati od toga? Jer način na koji je postavljeno upravljanje jezerom Butoniga, debelo je na štetu Buzeta i tako nešto više ne smijemo dopustiti, zaključit će Majcan.
Do ovogodišnje dugotrajne suše i ljetne redukcije vode, drugi put u zadnjih 30 godina, svi su na akumulacije i retencije u prostornom planu gledali kao na nešto što se neće nikad dogoditi, nadovezao se predsjednik Kluba vijećnika NL/SDP Nenad Šćulac iz Nezavisne liste. Suša je probudila interes za gradnju novih akumulacija, ali ne zato što nema dovoljno pitke vode za osobnu potrošnju, nego zato da se opslužuje enormna potrošnja vode zbog nekontrolirane izgradnje u priobalju koju ne može pratiti postojeća infrastruktura.
- Umjesto da dovedemo stanje u prostoru u red i uklonimo svu bespravnu gradnju koja nam vodoopskrbu dovodi do krajnjih granica izdržljivosti, neki istarski političari sjetili su se probleme rješavati izgradnjom planiranih retencija na području Grada Buzeta, kojih ukupno ima šest: Abrami, Blatna Vas, Čiritež, Pengari, Račice i Benčići. U prostornom planu Grada i Istarske županije govori se da bi one služile samo za zaštitu od poplava, ali tako je krenula i Butoniga, a ne treba zaboraviti da je brana Butoniga izgrađena pred 40-ak godina i da još uvijek nisu obeštećeni svi stanovnici Buzeštine kojima je oduzeta zemlja. Tvrtka uredno posluje, iako nitko ne zna koja joj je svrha pa je vjerojatno za očekivati da bi se i ovdje desetljećima vukli repovi izgradnje akumulacije, naglasio je Šćulac.
Šćulac je upozorio da se kod retencije predviđene iznad sela Benčići planira i turističko područje Malinci na više od 3 hektara površine i do 200 planiranih ležajeva. To je, tvrdi Šćulac, još jedan detalj koji pokazuje zbunjenost prostornog planiranja u Buzetu, jer što ako se pojavi investitor koji bi uložio svoj novac, a može mu se dogoditi da mu akumulacija nakon nekoliko godina jednostavno potopi milijune eura vrijednosti.
- Neodgovorni političari govore da je Istarska županija već donijela odluku, da se čeka odluka države, milijuni samo što nisu stigli. Prije ikakvog razmišljanja o gradnji retencije i uništavanju gornjeg toka rijeke Mirne ili nepovratnog uništavanja Tombasina i "Staze 7 slapova", kako se planira u Istarskoj županiji, potrebno je provesti detaljno istraživanje područja ekološke mreže. Gornji tok rijeke Mirne je područje ekološke mreže, bilo kakav zahvat dovest će do promjene stanišnih uvjeta, uznemiravanja ciljnih biljnih i životinjskih vrsta, trajnog gubitka staništa u vodotoku, priobalnih šumskih staništa te vlažnih travnjačkih i močvarnih staništa. Može doći do trajnog utjecaja i na pojedine vrste, bila to lombardijska smeđa žaba, uskoušćani zvrčić ili koja druga zaštićena vrsta, upozorio je Šćulac.
Citirao je izvješće o izvršenju plana upravljanja vodama kojeg su Hrvatske vode izradile u veljači prošle godine te istaknuo da su u njemu izrijekom navele "da su prethodnih godina izrađeni idejni projekti retencije Abrami i akumulacije Benčići i da, nažalost, iz tehničkih i financijskih pokazatelja navedene projektne dokumentacije proizlazi da trošak gradnje hidrotehničkih građevina premašuje vrijednosti šteta nastalih štetnim djelovanjem voda. Stoga se nastavak aktivnosti na ovim projektima ne čini opravdanim".
- U tom kontekstu uvjeravanje javnosti da se brana Benčići mora graditi ako znamo da nije izrađena nikakva studija utjecaja na okoliš i ako znamo da Hrvatske vode takvu investiciju smatraju neopravdanom, izraz je pogibeljnog populizma i olako izrečenih riječi koje nemaju uporište u službenom i stručnom stavu znanstvene zajednice koji se tek očekuje, uvjeren je Šćulac.
Predsjednik Gradskog vijeća, vijećnik Nezavisne liste Davor Prodan najavio je da će se na posljednje dvije ovogodišnje sjednice vijeća naći donošenje vrlo važnih odluka, a tiču se izrade Urbanističkog plana uređenja turističkog naselja "Rujavac" na Humštini, uz najavljenu izgradnju turističkog područja "Markežija". TP "Markežija" je područje manjeg građevinskog obuhvata i Gradsko vijeće nema ingerencije utjecati na tu moguću investiciju. Time bi bila izgrađena, ukoliko se realizira, cijela ta zona turističke namjene planirana prostornim planom koji je prihvaćen u prošlim mandatima vijeća. Na području Mjesnog odbora Roč u blizini spomenuta dva resorta predviđena je prostornim planom mogućnost izgradnje velikog turističkog područja "Malinci", nedaleko, prema uvidu u prostorni plan, pozicije gdje bi bila moguća izgradnja vodoopskrbne akumulacije Benčići.
- Svjedočimo velikim ulaganjima u kuće za odmor i obnovu kako samog mjesta Hum, tako i sela i zaseoka tog pitoresknog kraja sa spomeničkim kompleksom "Aleje glagoljaša". Međutim, mještanima koji se bave poljoprivredom, turizmom te sadašnjim i budućim investitorima u takve neinvazivne turističke sadržaje koji dodatno oplemenjuju i čuvaju postojeću ruralnu arhitekturu, nedvosmisleno, brzo i istinito treba reći što se planira u vezi izgradnje vodoopskrbne akumulacije Benčići, od njenog točnog smještaja do kompletnih tehnoloških i pravnih smjernica koje prate jednu takvu veliku i zahtjevnu investiciju, istaknuo je Prodan.
Uvjeren je da je sve ovo prilika za studioznu, sistematičnu i strpljivu raspravu s Vladom i Hrvatskim vodama, županijom, općinama i gradovima, posebno onima na sjeveru Istre i iz unutrašnjosti, Istarskim vodovodom, ekološkim udrugama. Savršen trenutak da se na temelju iskustva izgradnje akumulacije Butoniga predoče sve prednosti i nedostaci jednog takvog zahvata u prostoru, te se stvori prvi inicijativni tim stručnjaka u koji bi bili uključeni svi dionici, koji bi odlučili što je najbolje za Buzet i općine i gradove unutrašnjosti Istre u financijskom smislu, Humštinu u ekološkom, a što za vodoopskrbu Istre. Klimatske promjene koje su vidljive upozoravaju da treba čuvati prostor, ali i osigurati dodatne količine vode. Kompromis i najbolje tehnološko rješenje trebaju zato što prije predstaviti svim građanima Buzeštine i Istre jer bez javne rasprave nema inovacija i ukupne demokratske ravnoteže.