Tisuću medicinskih sestara na prosvjedu u Zagrebu

Oko tisuću medicinskih sestara i tehničara iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u subotu, na Međunarodni dan sestrinstva, u prosvjednoj povorci središtem Zagreba, kojom su tražili poštivanje kolektivnog ugovora i bolje uvjete rada.

Oko deset tisuća sestara nedostaje u sustavu hrvatskog zdravstva, a jedna sestra u hrvatskim bolnicama obavlja posao koji u drugim europskim zemljama rade tri ili četiri sestre, istaknuli su organizatori prosvjeda iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Sindikat traži bolje uvjete rada sestara i plaćanje prekovremenih sati u skladu kolektivnim ugovorom, koji se, tvrde, ne poštuje kada su u pitanju medicinske sestre i tehničari.

Traže i da se poštuje rad medicinskih sestara i tehničara, da ih se ne omalovažava i ne zanemaruje kod donošenja zakona i pravilnika u zdravstvu, koje bi trebalo ostati javno dobro, na temeljima koje je postavio Andrija Štampar.

Poručuju da su oni najjača i najbrojnija skupina u zdravstvenom sustavu, na čijem entuzijazmu počiva cijeli sustav.

Ispunjavanje tih zahtjeva jedini je način da se zaustavi egzodus sestara i tehničara u zapadnu Europu, kamo ih je u zadnjih pet godina hrvatskog članstva u EU, otišlo gotovo tisuću, istaknuto je na mirnom prosvjedu koji se kretao od Glavnog kolodvora do Markova trga, gdje je završio govorom sindikalnih čelnika.

Iako subotom ne zasjedaju ni Vlada ni Sabor, sindikalni čelnici odaslali su prema Banskim dvorima poruke velikog nezadovoljstva odnosom izvršne vlasti prema medicinskim sestrama i tehničarima čijih je 38.000 članova, istaknuli su, stup zdravstvenog sustava.

Predsjednica sindikata Anica Prašnjak istaknula je ogorčenost odnosom Vlade prema sestrinskom sindikatu, navodeći da im nisu omogućili ni struju na Markovu trgu za današnji prosvjed, a struju su na kraju, kaže, ipak dobili i to - od župe sv. Marka.

Kulminaciju nezadovoljstva načinom na koji ih tretira vlast, izrazili su i lijesom omotanim u hrvatsku zastavu na kojemu je bila osmrtnica s objavom tužne vijesti da je u 27. godini života "nakon duge i teške borbe protiv lopovluka, korupcije i uhljeba te zbog neizlječive bolesti karcinoma društva (pohlepnih političara) izdahnula domovina Republika Hrvatska".

Kao ožalošćena navodi se 'većina hrvatskog naroda', te ih se poziva da se zapitaju zašto nisu učinili ništa dok se još moglo nešto poduzeti - "javnim suđenjem saborskim zastupnicima i političarima za 27 godina pljačke, silovanja, kršenja ustavnih i međunarodnih zakona, veleizdaju naroda i nacionalnih interesa te uvođenjem direktne demokracije". (Hina)