Turistička 2020. trebala bi donijeti povećanje fizičkog prometa do tri posto, a financijski tri do pet posto bolji rezultat. Očekivanja su to ministra turizma Garija Cappellija s kojim smo razgovarali na izmaku još jedne vrlo uspješne turističke godine.

Fiskalizirano je oko dvije milijarde kuna više nego lani, a prema najnovijim podacima Hrvatske turističke banke u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je 9,5 milijardi eura prihoda, odnosno rast od devet posto. Godina 2020. Hrvatsku definitivno stavlja u fokus interesa gostiju. Od činjenice da predsjedamo Vijećem Europe, da Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture, do toga da će Hrvatska biti i dio dvije velike sportske manifestacije te da će se predstaviti na Svjetskoj izložbi Dubai EXPO.

Što nam u turističkom smislu donosi predsjedanje Vijećem EU-a?

- Kao zemlja predsjedatelj postali smo poželjan partner za razgovore i na neki način turistička velesila. Predsjedanje Vijećem EU-a svakako nam daje vjetar u leđa. Ako ćemo predsjedanje gledati u najužem smislu, sigurno nam donosi veliku popunjenost kapaciteta, prvenstveno u Zagrebu, s obzirom na to da računamo da će doći oko 20 tisuća diplomata. Naravno da je bitno i to što kroz predsjedanje stvaramo svoju poziciju te se prikazujemo kao zemlja koja je itekako meritorna za daljnji razvoj turizma ne samo na razini Hrvatske, već i na razini Europe.

Održivi turizam

Nama su, konkretno, prioriteti programa predsjedanja održivost sustava i europski turistički brend za zajedničku promociju država članica, prvenstveno na dalekim tržištima. Želimo stvoriti prepoznatljiv brend Europe, i to stoga što Europa i dalje s 53 posto posjeta po broju gostiju prednjači u svijetu. Inače, prošle smo godine pokrenuli projekt pozicioniranja turizma kao takvog u sklopu EU-a jer u ovom trenutku turizam čini oko deset posto europskog BDP-a. Osim toga, procjene govore da će samo zdravstveni turizam do 2030. na BDP utjecati čak 25 posto! Sa svim tim argumentima logično je da želimo jaču poziciju turizma na razini EU-a te time otvaranje novih mogućnosti oko kreditiranja turizma. U Hrvatskoj osobito za održivost sustava na otocima, kontinentu i u nerazvijenim krajevima. Inače, cijelu budućnost hrvatskog turizma bih sveo na održivi razvoj koji moramo mjeriti, isto kao i kvalitetu.

Što govore podaci iz istraživanja stavova domicilnog stanovništva o očekivanjima od turizma na kojem radite?

- Podaci pokazuju kako 77 posto stanovnika u turističkim mjestima želi da se turizam razvija i da turizam doprinosi kvaliteti života. Isto tako, više od 60 posto stanovnika je za daljnje povećanje broja turista u njihovim mjestima, naravno u skladu s razvojem infrastrukture, prostornim planiranjem...

U kojoj je fazi izrada nove Strategije razvoja turizma?

- Kada Nacionalna strategija razvoja do 2030. bude gotova, a računamo da će u Hrvatskom saboru biti prihvaćena otprilike u ožujku ili travnju, mi krećemo s izradom nove strategije razvoja turizma koja će se, međutim, zvati Nacionalni plan za održivi razvoj turizma od 2020. do 2027. I samim nazivom ovog strateškog dokumenta želimo naglasiti što nam je bitno, a to je održivi turizam.

U tijeku je i Thomas istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj za 2019. Kakve su prve povratne informacije? Idemo li u dobrom smjeru?

- Ovo je prvo takvo istraživanje kojim nisu obuhvaćene samo jadranske županije, već se radi na teritoriju cijele Hrvatske. Dakle, prvi put smo obuhvatili i kontinent. Preliminarni rezultati pokazuju da je, primjerice, na Kvarneru prosječna potrošnja turista u nešto više od godine dana 79 eura, skočila na 97 eura, što je rast od gotovo 20 posto u nešto više od godinu dana. Dakle, bira se smještaj više kategorije, više se ide u restorane, općenito ipak više se troši što je dobro. Gledano po segmentima smještaja, u hrvatskim kampovima je potrošnja povećana za 8 posto, i to na prosječno 62 eura, u hotelima za 18 posto, i to na 144 eura, a zanimljivo je i kako je potrošnja gostiju koji biraju privatni smještaj porasla za čak 26 posto, na prosječno 94 eura. Isto tako, treba istaknuti kako su izdaci za hranu i piće u restoranima narasli za čak 25 posto.

Kakvi su podaci za kontinent?

- Prosječna potrošnja na kontinentu iznosi 187 eura, od čega u Zagrebu 200 eura. Inače, na moru je prosječna potrošnja 97 eura. Treba podsjetiti da u Zagrebu 65 posto gostiju dolazi avionom. Inače, promijenio se i broj gostiju koji su prvi put stigli u našu zemlju, a dobrim dijelom to možemo zahvaliti i avioprometu u koji smo samo lani uložili 40 milijuna kuna. Naime, 2014. je tek 11 posto gostiju stiglo u Hrvatsku prvi put, dok je ove godine njihov udio povećan na respektabilnih 21 posto. Dakle, otkrivaju nas i novi gosti. Osim toga, iz Thomas istraživanja vidljiv je trend skraćivanja godišnjih odmora, osim na otocima, i kod gostiju s daljih tržišta poput Rusije. Veseli i činjenica da raste broj gostiju s prosječnim primanjima većim od 3.500 eura. Njihov udio je 2017. bio 24, a u 2019. čak 36 posto. Zanimljivo je i da 29 posto gostiju dolazi radi gastronomije.

Gastro destinacija

Što se radi na promidžbi Hrvatske kao gastro destinacije?

- Donosimo trogodišnji Akcijski plan gastronomske i gourmet ponude, i to s ciljem objedinjavanja hrvatskog gourmet proizvoda u promocijskom smislu, kao i kroz klastersko udruživanje. Želimo inovativan, zaokružen proizvod, s autorskim potpisom, poznat po kvalitetnoj domaćoj sirovini. Ideja je i razviti mrežu svojevrsnih muzeja gastronomije koji bi bili informativni punktovi o našoj gastro ponudi i tradiciji. S fotografijama, pričama o specijalitetima, ljudima, namirnicama. Ti "muzeji" bi bili središnja mjesta predstavljanja gastronomije regionalnih gastro klastera. A isto tako planiramo osnovati i Gourmet akademiju.

O čemu je riječ?

- To bi bila nacionalna visokoškolska ustanova koja bi na visokoj razini radila na kvaliteti kadrova. Pandan kulinarskim akademijama kakve imaju zemlje poput Francuske ili Španjolske. Vjerujem da to možemo pokrenuti i da idemo u dobrom smjeru. Sada smo u fazi razvoja šest Centara kompetentnosti, od kojih je jedan opatijska Ugostiteljska škola, i to je temelj ove vertikale obrazovanja. U Centre kompetentnosti planiramo dovesti vrhunske stručnjake iz drugih zemalja, a i naše profesore educirati na sličnim učilištima vani. Uz sve to vjerujem da će sve više rasti interes za educiranjem konobara i kuhara jer oni će sve više biti pravi umjetnici u svom poslu. Paralelno s poreznim rasterećenjem ugostiteljstva, i ovime želimo raditi na stvaranju pozitivne klime da se radi o zanimanjima koja pružaju velike mogućnosti osobnog razvoja, učenja i koja nisu slabo plaćena ili podcijenjena. Upravo suprotno.

Kad smo kod gastro ponude, kakva su očekivanja od Michelina?

- Oni uskoro dolaze ponovo i siguran sam da će i kontinentalni dio Hrvatske naći svoje mjesto u njihovom vodiču, možda s kojom preporukom, možda čak i zvjezdicom. Kontinent je dosta sazrio i doista vidim da se radi o dobroj priči.

Jačanje HTZ-a

Hoće li se i ove godine organizirati Dani poslova u turizmu?

- Da, ponovo u suradnji s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje organiziramo ovu manifestaciju. Mogu najaviti kako će Dan poslova biti 17. siječnja u Osijeku, potom 22. siječnja u Zagrebu, a 31. siječnja u Splitu. S obzirom na jako velik interes poslodavaca u turizmu, kao i potencijalnih djelatnika, očekujemo i ove godine odličan odaziv.

Predsjednik ste Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Koje novosti donosi 2020. nacionalnoj turističkoj zajednici?

- Jačanje pozicije HTZ-a i njena sustava predstavništava u svijetu. Tvrdim, naime, da su se oni dosad previše bavili administracijom. Glavni ured se bavio cijelim sustavom od tristotinjak lokalnih i regionalnih turističkih zajednica, no sada po novom zakonu Ministarstvo turizma preuzima administriranje i nadzor. HTZ, ustvari, nije imao dovoljno snage jer nije imao pravne mogućnosti penaliziranja nižih razina tako da, primjerice, imamo čak više od 60 lokalnih turističkih zajednica koje godinama nemaju svog direktora. Sada će uredi, koji ne budu u roku od šest mjeseci izabrali direktora, morati prestati s radom. Znači moći ćemo kvalitetnije kontrolirati sam sustav, a Glavni ured će biti rasterećen tog dijela posla i moći će se baviti onime što mu je meritum poslovanja, a to je promocija Hrvatske u tuzemstvu i inozemstvu. Samim time želimo da predstavništva u inozemstvu dobiju na važnosti, stoga smo i kroz zakonske izmjene osigurali da direktori predstavništava budu birani na četiri godine. Isto tako, bit će novosti i vezano za predstavljanja na tržištima. Naime, odlučeno je da ćemo na nekim tržištima umjesto klasičnog predstavljanja na sajmovima, organizirati Hrvatski dan. Prvi takav Hrvatski dan će biti održan u Moskvi 31. siječnja, gdje ćemo uz turističko gospodarstvo, imati i političke bilateralne sastanke. Isto planiramo napraviti u Ljubljani te u Pragu. A očekuje nas i susret europskih ministara turizma u okviru turističkog sajma FITUR u Madridu.

Kročili smo u turističku 2020. Što poručiti turističkim djelatnicima na pragu još jedne svakako izazovne turističke godine?

- Zahvaljujući inovativnosti, kreativnosti i promišljanjima, kvalitetnim pristupom turizmu i stalnim educiranjem, podigli su turizam na jednu višu razinu prepoznatljivosti u Europi i svijetu što je rezultiralo izvrsnim rezultatima u 2019. godine. Time smo postavili mogućnost daljnjeg razvoja održivog turizma u Hrvatskoj, uz veliku potporu Vlade i Ministarstva turizma.

Želimo smanjiti PDV na smještaj i cjelokupno ugostiteljstvo na 10 posto

Kako stojimo s investicijama u turizmu? Naime, u Hrvatskoj udruzi turizma upozorili su na to da je rentabilnost investicija pala u jednoj godini za desetak posto.

- Ukupne investicije su u Hrvatskoj ove godine bile milijardu i 50 milijuna eura, a u samom PGŽ-u je investirano oko 130 milijuna eura. Što se tiče rentabilnosti, daleko je veći prosjek cijene hotelske sobe u Splitu ili u PGŽ-u ili Istri, no vjerujem da će hotelijeri naći adekvatan prosjek da budu rentabilni. Mi mislimo da je smanjenjem PDV-a u ugostiteljstvu na 13 posto od velike pomoći, kao i porezno rasterećenje za hranu i smještaj personala čime smo u konačnici obuhvatili i domicilne zaposlenike. Sljedeći korak je daljnje smanjenje PDV-a na razinu konkurentskih zemalja, a to je 10 posto i to za hranu i za smještaj, možda već i u 2021. To je sljedeći korak koji želimo napraviti. S time da bismo u dijelu ugostiteljstva razmislili da obuhvatimo i kavu, vino, pivo...

SVE U PLUSU

18%

povećali potrošnju hotelski gosti

26%

povećali potrošnju gosti iz privatnog smještaja

25%

povećana potrošnja u restoranima

OKVIR:

Razumijem poziciju istarskih kampova

Kako to da je po prijedlogu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je upućen u saborsku proceduru ispalo da će kampovi u Istri i na Kvarneru plaćati najveću zakupninu za turističko zemljište?

- Otoci neće jer će imati koeficijent 0,7, a tu su i umanjenja za 4 i 5 zvjezdica. Razumijem poziciju istarskih kampova koji imaju najviše turističkog zemljišta, i moguće da kroz saborsku raspravu dođemo do neke druge solucije. Intencija je bila da se cijenama zakupa naglasi teži položaj otoka i nerazvijenih područja. Investirati na Rabu ili Lošinju je i tridesetak posto skuplje nego u Poreču ili Rovinju. O tome će se sigurno još razgovarati i mislim da smo sa strukom vrlo blizu dogovora.

Moratorij na kategorizaciju

Nedavno ste u jednom razgovoru spominjali ograničavanje rasta obiteljskog smještaja. O čemu je riječ?

- Da, s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem sam razgovarao o decentralizaciji odlučivanja o broju kapaciteta u određenoj sredini. Znamo da Dubrovnik ima velik problem s opterećenjem gradske infrastrukture te smo raspravljali o mogućnosti da se kroz neke buduće zakonske promjene gradskim i općinskim vijećima dade mogućnost da na prijedlog načelnika ili gradonačelnika na određen vremenski period zamrznu kategorizaciju na određenom području. To već imaju Venecija, Barcelona i neke druge velike destinacije. Jednostavno rečeno, neka lokalna samouprava bi mogla reći kako u idućih godinu dana nema nove kategorizacije dok ne sagrade novi sustav odvodnje, novih 500 parkirališnih mjesta ili nešto drugo. A u Thomas istraživanju kao negativnosti gosti ističu upravo problem prometa, dakle, nedostatak parkinga i gužve.

Povezane vijesti

• INCIDENATA UVIJEK IMA, ALI SU RIJETKI Cappelli: Naša je zemlja sigurna destinacija i po tome je i prepoznatljiva
• PROTOKOL TURISTIČKIH PUTOVANJA Evo što je načelno dogovoreno i kako će izgledati dolazak stranih turista u Lijepu našu. Epidemiolozi upozoravaju na jednu stvar
• Prvih osam mjeseci rekordne 2019. godine već PREMAŠENO ZA 1,5 POSTO