SPLIT

Splitska koalicija Možemo, Pametno i Nova ljevica planira akciji pošumljavanja

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Koalicija stranaka Možemo, Pametno i Nova ljevica najavila je u petak u Splitu kako će, kad dođu na vlast, pošumiti grad, posaditi novih 20 tisuća stabala, uvest dvije nove forme urbanog zelenila - mikrošume i urbane vrtove, ali i reorganizirati javnu ustanovu za upravljanje Marijanom.

Njihov gradonačelnički kandidat Jakov Prkić upozorio je kako gradu nedostaje zelenih uređenih površina, a jedan od takvih kvartova je i Sućidar na kojem su održali konferenciju za medije.

Zalagat će se, poručili su, da grad u svakom kvartu ima uređenu zelenu površinu, a kako bi se to i dogodilo kroz svaki će proračun izdvojiti 0,5 posto za otkup zemljišta gdje bi se onda uređivala zelena površina.

"Zelene površine su važne za rekreaciju i opuštanje građana, ali su isto tako važne i za situaciju koju imamo sa globalnim zatopljenjem. Veći broj zelenila i stabala smanjuje temperaturu u gradu tijekom ljetnih vrućina. Ovo mjesto na kojem smo danas je najočitiji primjer gdje se desetljećima nije bilo u stanju urediti jedna zelena površina", kazao je Prkić.

Plan je u iduće četiri godine posaditi novih 20 tisuća stabala kao i da se svi drvoredi koji su sada pri kraju svog životnog vijeka zamijene novim stablima. To je dostižan i ostvariv plan za sljedeće četiri godine, ustvrdio je Prkić.

Mikrošume i urbani vrtovi

Kandidatkinja za dogradonačelnicu Tamara Visković je objasnila kako zelene površine štede energiju u svim okolnim zgradama, onemogućavaju eroziju tla te povećavaju kvalitetu u ekonomskom, socijalnom i zdravstvenom smislu. Otkrila je kako u planu imaju uvesti dvije nove forme urbanog zelenila koje su jeftine i efikasne, a riječ je o mikrošumama i urbanim vrtovima.

"Mikrošume su idealne za gradske prostore jer trebaju vrlo malo prostora, rastu deset puta brže od konvencionalnih urbanih nasada, apsorbiraju 40 puta više ugljičnog dioksida iz grada i akumuliraju sto puta više biodiverziteta u smislu flore i faune. Oni mogu biti smješteni doslovno u školskim dvorištima i  između zona različitih namjena ili uz ceste, pogone, skladišta, bilo gdje gdje postoji od 20 do 40 kvadrata prostora", rekla je Visković.

Urbani se vrtovi mogu smjestiti na brojnim neiskorištenim javnim površinama, smatra Visković, koja bi građanima dala da na tim mjestima proizvode svoju hranu i tako ostvaruju i socijalni kontakt, te pozitivan zdravstveni moment koji je bitan za urbano stanovništvo.

Naglasivši važnost zelenih krovova koje žele vidjeti u Splitu, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Kristina Vidan je kazala da im je plan potaknuti da sve nove građevine s većom površinom krovišta imaju takve zelene krovove kao i da građani počnu raditi na svojim građevinama te zelene krovove. Građane investitore bi potaknuli tako što bi smanjili komunalne doprinose i naknade za tako izvedene građevine koje bi na vrhu imale zelene krovove.

Kada dođu na vlast tražit će, poručuju, da za stol sjednu grad, država i županija te dogovore tko je zapravo imovinsko pravni vlasnik Marjana, da se dogovori tko je nadležan za gospodarenje šumom jer pravna nesigurnost pod kojom je sada Marjan je dovela do toga da je upitna njegova budućnost.

Smatramo da je to jedan od najvažnijih prvih koraka koje bi napravili u našem zelenom planu, a uz to bi promijenili i prostorne planove koji bi spriječili bilo kakvu građevinsku manipulaciju, te reorganizirali javnu ustanovu za upravljanje Marijanom kako bi postala funkcionalna, zaključila je Vidan.


Podijeli: Facebook Twiter