Mnogi građani vjeruju da im pad PDV-a na meso, ribu, voće i povrće nije puno poboljšao stanje u kućnim proračunima. U tome se ne varaju

Rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj početkom ove godine znatno je usporio. To se dogodilo ponajprije zbog sniženja PDV-a na hranu s 25 na 13 posto, kao i razmjerno niskih cijena nafte u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je u siječnju u zabilježena godišnja stopa inflacije od samo 0,2 posto, koja je u veljači neznatno ojačala na 0,5 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Mnogi građani vjeruju da im pad PDV-a na meso, ribu, voće i povrće nije puno poboljšao stanje u kućnim proračunima. U tome se ne varaju. Cijene hrane u veljači bile su za prosječnih 0,8 posto niže nego lani, a i prijevoz je pojeftinio za 0,5 posto, prema analitičarima Raiffeisen banke. Međutim, građanima su računi za komunalije istodobno porasli 2,9 posto, poput troškova za plin, toplanu, struju ili vodu. Alkohol i duhan skuplji su 4,6 posto na godišnjoj razini.

Drugim riječima, da nije bilo sniženja PDV-a na hranu i jeftinije nafte, rast cijena početkom ove godine bio bi nešto veći. Hrvatska gospodarska komora upozorava da je nafta, koja itekako utječe na razinu ostalih cijena, posljednjih mjeseci bila oko 10 posto jeftinija nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a početkom ožujka bila je već dva posto viša nego lani. Stoga Komora kaže da očekuje blagi rast ostalih cijena u idućem razdoblju.

Statistika potvrđuje kako inflacija posljednjih mjeseci neumoljivo pada ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji. Stopa inflacije u Hrvatskoj počela se spuštati od proljeća prošle godine, kada je iznosila više od 2 posto na godišnjoj razini. Posljednjih mjeseci rast potrošačkih cijena bio je osjetno manji od 1 posto. To je znak smanjivanja potražnje za proizvodima i uslugama, kao i usporavanja gospodarstva.

Potrošači vole kada dođu sezonska sniženja i kada cijene padaju, ali to najčešće nije dobra vijest za gospodarstvo. Zna se da je hiperinflacija od 100 ili 1.000 posto štetna pojava. Međutim, inflacija od nekoliko postotaka godišnje – uz rast plaća i mirovina – dobra je vijest za ekonomiju, jer pokazuje da ona napreduje. Ako inflacija prestaje i ako to postaje opći trend, to je također štetna pojava. Ukazuje na posustajanje gospodarstva, na mogući rast nezaposlenosti te stagnaciju plaća i mirovina.

Uostalom, Hrvatska je tijekom prošle recesije već doživjela nezapamćeni pad cijena. Nakon 2012. godine u našoj zemlji nestala je inflacija i pojavila se njezina suprotnost – deflacija. Do kraja 2016. potrošačke cijene statistički su se spuštale u minus od 1 do 2 posto godišnje. Kada je tijekom pretprošle i prošle godine došlo do oporavka gospodarstva od recesije, inflacija se opet vratila u Hrvatsku – s godišnjim stopama rasta od 1 do 2 posto. Bio je to razlog za slavlje. Nažalost, sadašnje usporavanje te (male) inflacije, u Hrvatskoj i Europi, ukazuje na dolazak gospodarski težih vremena.

Povezane vijesti

• Godišnja inflacija u eurozoni neočekivano ubrzala u studenom
• Kada se makne inflacija, Hrvati troše više od svih ostalih EU građana. Ipak, cijene padaju sporije nego u ostatku eurozone
• Hrvatska je među zemljama s najvišom stopom inflacije u EU, a mogla bi se i ubrzati