Iako inflacija više nije izražena kao u vrijeme pandemije i energetske krize, Hrvatska i dalje, u usporedbi s drugim zemljama eurozone, ima najvišu stopu inflacije. Sirovine i energenti pojeftinili su, no to nije utjecalo na cijene glavnih prehrambenih proizvoda.
Čini se da je nerealno očekivati da će se cijene vratiti na razine prije pandemije, ali ni znatno manji rast inflacije u mjesecima koji dolaze jer potražnja za hranom i uslugama i dalje će biti velika, izvještava HRT.
Cijene nekih proizvoda padaju, no u Hrvatskoj ipak sporije nego u ostatku eurozone.
- Hrvatske junice da bi bile konkurente u Italiji moraju imati određenu cijenu, isto tako i talijansko mlijeko u Hrvatskoj, ili tjestenina, jer će uvijek doći nekakav Nijemac, Mađar, Slovak i ponuditi po povoljnijim cijenama, rekao je konzultant za poljoprivredu Ivan Malić.
Dok hrana dođe od polja do stola prođe kroz mnoge ruke. Teško je uprijeti prstom na onoga tko je u tom lancu podignuo cijenu više nego što je možda bilo realno.
- Ako su proizvođačke cijene pale, oko 1%, a potrošačke su rasle preko 4%, onda znamo da je tu negdje na tom putu između proizvođača do potrošača došlo do rasta cijena. To je uzrokovalo da mi imamo visoke troškove distribucije, više od 50% naših potreba namirujemo iz uvoza, naglasila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu politiku.
No ono što ne pada jest potrošnja. Hrvatska predvodi - u prosincu smo bili zemlja s najvećim rastom potrošnje u Uniji.
- Kad gledamo realnu potrošnju, kad maknemo inflaciju, hrvatski građani troše više nego bilo koji građanin u bilo kojoj zemlji EU, rekao je Dragutin Munjiza, stručnjak za maloprodaju.
Tješi pak procjena HNB-a da bi inflacija u posljednjim mjesecima ove godine ipak mogla usporiti, pa bi godišnja stopa bila na razini od 3,5%.
