Saborski Odbor za zdravstvo: Potrebno restrukturiranje zdravstva

(Hina/EPA)

Predsjednica Odbora za zdravstvo Renata Sabljar Dračevac (SDP) istaknula je u ponedjeljak, nakon rasprave o dugu u zdravstvu, kako je potrebno njegovo ozbiljno restrukturiranje na drugačijim temeljima ali u skladu s mogućnostima, no i da ostane solidarno i skrbi o svakom pacijentu.

Na sjednici saborskog Odbora o temi dugova u hrvatskom zdravstvu upozoreno je kako je dug veledrogerijama 11 milijardi kuna, od kojih je dospjelo 4,39 milijardi, bolnički dug 3,8 milijardi te 1,5 milijardi zbog pogrešno obračunatih prekovremenih radnih sati zdravstvenog osoblja.

Također je upozoreno i da je zdravstveni sustav na izmaku snaga te se sve teže nosi s naraslim potrebama zbog pandemije koronavirusa, s obzirom na povećani broj bolesnika.

Beroš: Funkcioniranje zdravstva učiniti samoodrživim i financijskim stabilnim

Ministar zdravstva Vili Beroš, koji je na sjednici sudjelovao video vezom, iznio je podatke da je na dan 30. rujna ukupan dug zdravstvenog sustava bio 13,83 milijarde kuna od kojih je dospjelo 6,2 milijarde te za lijekove 4,5 milijardi kuna.

Ocijenio je kako je sadašnji okvir funkcioniranja zdravstva dugoročno neodrživ i da ga je potrebno učiniti samoodrživim i financijskim stabilnim, no da je covid-kriza zaustavila nastojanja da ga se reorganizira.

Napomenuo je i kako se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 861 euro po stanovniku (7,4 posto) , u EU je prosjek više od 3000 eura (9,9 posto),a da je za održiv sustav potrebno između 9 i 12 posto.

Upozorio je i na limite HZZO-a s obzirom da je trošak zdravstvenih ustanova povećan kao i dostupnost skupih lijekova. Podsjetio je i na provedene sanacije zdravstvenog sustava te dodao da se rebalansom proračuna očekuje dodatna sredstva za zdravstvo.

U vezi upita članice Odbora Andree Marić (SDP ) o bolničkim limitima pojasnio je kako se limiti HZZO-a određuju na temelju prikupljenih sredstava te podsjetio kako su troškovi zdravstvenog sustava povećani i zbog demografskog starenja stanovništva, a prihodi smanjeni zbog iseljavanja radno sposobnog stanovništva iz zemlje.

Napomenuo je kako 54 posto bolničkih rashoda čine plaće zaposlenika, 34 posto otpada na lijekove, a 12 posto odlazi na investicije i nabavu opreme.

Odgovarajući na pitanje člana Odbora Silvana Hrelje (HSU) napomenuo je kako se 22,6 milijardi kuna prikupi od doprinosa, 2,7 milijardi iz proračuna, 1,5 od dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ukupni rashodi zdravstvenog sustava su 27,7 milijardi kuna od kojih 9,9 milijardi odlazi za bolnice, 4,28 milijardi za primarnu zdravstvenu zaštitu, 3,73 milijarde ljekarnama itd.

Na upit člana Odbora Mladena Karlića (HDZ), ministar Beroš rekao je kako se razmatraju i alternativne mogućnosti nabave lijekova te u tom smislu osnivanja državne veledrogerije kao i izravne nabave lijekova iz Europske unije.

U vezi postroženja epideomioloških mjera Beroš je rekao kako se želi izbjeći daljnje pooštravanje da se ne bi dodatno ugrozio gospodarski sektor.

Marić: Rebalansom do sredstava kako bi se skratili rokovi plaćanja

Ministar financija Zdravko Marić, također sudjelujući u radu Odbora video-vezom izvijestio je kako je dogovoren beskamatni zajam HZZO-u zbog povećanih rashoda nastalih zbog covida, smanjenja prihoda zbog slabljenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije.

U vezi duga veledrogerijama, rekao je kako to nije jedini problem i napomenuo kako će se rebalansom proračuna biti predviđena značajna sredstva kako bi se skratili rokovi plaćanja na 180 dana. Naglasio je kako je financijska održivost nužna za opstojnost zdravstvenog sustava

Članica Odbora Maja Grba Bujević (HDZ) rekla je u raspravi kako dugi niz godina rastu prava pacijenata i daje sve više skupih lijekova na listi HZZO-a te da su plaće zaposlenih u zdravstvu u posljednje četiri godine porasle za 24 posto i da se cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja nije povećala posljednjih 10 godina. Napomenula je i da se za 16 kategorija osiguranika sredstva uplaćuju iz proračuna.

Ivan Ćelić (HDZ) ocijenio je potpuno promašenom izjavu zastupnika Tomislava Tomaševića (Možemo) da je Nacionalni stožer civilne zaštite izgubio svrhovitost i da su parlamentarni izbori održani u srpnju bili politički inženjering vladajuće opcije.

Rekao je da osoba koja namjerava biti zagrebački gradonačelnik u situaciji kada u Zagrebu imamo oko 1000 novozaraženih smatra da bi sada bilo bolje imati izbore. Važna je osobna odgovornost pred građanima, jer ćemo na taj način pridonijeti da broj novozaraženih bude što manji.

Inicijativu HUBOL-a za uključivanjem saborskih zastupnika liječnika da se uključe u zdravstveni sustav ocijenio je kao populizam i politikantstvo. U manjim sredinama je teže osigurati zdravstvenu zaštitu i vjerujem da je situacija zabrinjavajuća, ali nije dramatična, smatra Ćelić.