Hina
Lani su se najčešće prituživale žene, što ne čudi jer one čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, navodi pravobraniteljica Višnja Ljubičić i ističe da su žene podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“.
Žene, upozorava, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine od muškaraca, jaz u plaćama je oko 13 posto, u mirovinama oko 22 posto.
Izvješće o radu pravobraniteljice, presjek je godišnjeg rada te institucije, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji, obrazovanja, političke participacije itd.
Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, pravobraniteljica navodi da su žene i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Od ukupnog broja počinitelja nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 91 posto, a žena 9 posto, među žrtvama 75 posto su žene, 25 posto muškarci.
Ipak, ohrabruje podatak da je lani, prema statistici MUP-a, zabilježena najniža stopa ubojstava žena u posljednje tri godine, ubijene su njih četiri u odnosu na 9 koliko ih je ubijeno godinu prije, odnosno 12 koliko ih je ubijeno u 2016. godini.
Krivotvorenje lijekova rizik je za javno zdravlje
Prije tog Izvješća, zastupnici će raspravljati o prijedlogu da Sabor potvrdi Konvenciju Vijeća Europe o krivotvorenju farmaceutskih proizvoda i sličnim kažnjivim djelima koja uključuju prijetnje javnom zdravlju kojom se osigurava jasan zakonski okvir za međunarodnu suradnju između zdravstvenih i zakonodavnih institucija u borbi protiv krivotvorenja lijekova i medicinskih proizvoda.
Krivotvorenje lijekova i medicinskih proizvoda moraju se kriminalizirati zbog rizika koji predstavljaju za javno zdravlje. Liječenje bolesti se odgađa zbog neučinkovitosti krivotvorenih lijekova i ilegalnih proizvoda te se odgovarajuće liječenje može pokazati beskorisno jer je započeto prekasno, objašnjava se u prijedlogu.
Aktualnu sjednicu započetu koncem travnja, Sabor bi trebao zaključiti idući tjedan, u petak, 12. srpnja, a zastupnici otići na redovni ljetni odmor do sredine rujna.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca.