ZAGREB
Sabor u petak glasuje o raspravljenim zakonskim prijedlozima
(Hina/EPA)
Hrvatski sabor će u petak glasovati o raspravljenim točkama dnevnog reda, među kojima o Prijedlogu izmjena Zakona o obnovi potresom pogođenih područja, Odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru i Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030.
Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 s epicentrom kod Petrinje. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Petrinje i okolice je golema te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke te Zagrebačke županije.
Kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu, te su iz navedenih razloga koji su ranije detaljno obrazloženi ova područja izuzeta od sudjelovanja u financiranju obnove.
Na temelju Zakona pokrenut će se obnova područja stradalih potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji i Karlovačkoj županiji te je u tu svrhu odgovarajuće dorađen već postojeći zakonodavni okvir. Pokretanjem obnove i stambenog zbrinjavanja na području spomenutih županija na temelju ovoga Zakon nesporno će se uspostaviti uvjeti za normalizaciju života u pogođenim područjima, a pokretanje obnove doprinijeti će pozitivnim gospodarskim i ostalim učincima koji su posebice od značaja za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
Nacionalna razvojna strategija do 2030., dokument je koji je predložila Vlada kao "krovni strateški dokument za desetljeće pred nama" i Hrvatsku vidi kao "konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture”. Postavljena su četiri razvojna smjera: održivo gospodarstvo, jačanje otpornosti, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran razvoj.
Isključivi gospodarski pojas je područje izvan teritorijalnog mora i uz njega, a u kojem obalna država ima pravo koristiti svoja suverena prava. Može ga proglasiti svaka država koja ima izlaz na otvoreno more, a pravni učinci takvog akta uređeni su Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine.
Svakim proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa smanjuje se dio mora u pravnom statusu otvorenog mora. Želja za većom kontrolom morskog teritorija javila se u novije vrijeme razvojem suvremene ribarske tehnologije i rudarstva (osobito industrije nafte i plina) te mogućnosti da se tehnički nadziru područja dalje od obale.
Koristeći dio ovlasti koje joj daje Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. godine, Hrvatska je 2003. godine proglasila Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) koji sadrži velik dio prava predviđenih institutom isključivog gospodarskog pojasa. To znači da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa neće donijeti bitne promjene u odnosu na trenutni status. Uz postojeća prava koja joj pruža ZERP, po novome Hrvatska će dobiti još samo dvije mogućnosti - gradnju umjetnih otoka i korištenje energije vjetra i mora u tom pojasu. Prava isklkjučivog gospodarskog pojasa odnose samo na treće zemlje, ali ne i na zemlje Europske unije.
Komemoracija za preminulog HDZ-ovog zastupnika Miroslava Tuđmana bit će održana u 10 sati u Velikoj vijećnici, a govorit će predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i bivši saborski zastupnik Đuro Njavro.
Sabor će raspravljati o Prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU za 2021. Plan predviđa donošenje svih zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije gdje Hrvatska slijedom aktivnog praćenja razvoja pravne stečevine od strane nadležnih tijela državne uprave, mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim državama članicama Europske unije. Donošenjem toga dokumenta Republika Hrvatska potvrđuje učinkovito funkcioniranje u uvjetima punopravnog članstva Europske unije kao i promicanje nacionalnih interesa kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih politika Europske unije.
Sjednica počinje, nakon komemoracije, u 10,45 sati, a glasovanje je predviđeno u 12 sati.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
