Sabor prihvatio izvješća o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU i izvanrednom sastanku

(Hina/EPA)

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Izvješće o aktivnostima i rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te premijerovo Izvješće o izvanrednom sastanku Europskoga vijeća održanom od 17. do 21. srpnja.

Za oba izvješća glasovalo je po 76 zastupnika, koliko ima saborska većina okupljena oko HDZ-a.

Govoreći o tom sastanku, premijer Andrej Plenković najvažnijim je ocijenio da je Hrvatska izborila velik, značajan paket financijske potpore i iz Višegodišnjeg financijskog okvira i iz plana za oporavak Europe ili Instrumenta EU sljedeće generacije.

Podnoseći Saboru Izvješće s tog izvanrednog sastanka, Plenković je naglasio da ga treba staviti u kontekst procesa koji traje nekoliko godina, pregovora koji su krenuli još u svibnju 2018. i u kontekst nastojanja članica EU da se nađe snažan odgovor na krizu i posljedice izazvane pandemijom Covida-19.

Kazao je i kako nikada dosad Vlada nije Saboru uputila izvješće koje je imalo takvu financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj, socijalnu koheziju i za napredak Hrvatske i Europske unije.

„Riječ je o bilijun i 824 milijarde eura, a od tog iznosa Hrvatskoj će na raspolaganju biti preko 22 milijarde eura to jest 165 milijardi kuna, u iduće četiri odnosno idućih sedam godina“, istaknuo je premijer.

Objasnio je kako je to dvostruko više nego je Hrvatska imala na raspolaganju u razdoblju 2014. – 2020., te predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom pregovora.

„Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije“, poručio je Plenković.

Za Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kaže da je bilo kruna njezina europskog puta.

„To je povijesni trenutak od dana priznanja Republike Hrvatske, Domovinskog rata i ostvarivanju svih vanjskopolitičkih ciljeva", rekao je Grlić Radman.

Prvo hrvatsko predsjedanje (od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.) odvijalo se u vrijeme dvije nepredvidive krize, migracijskog pritiska te pandemije covida-19 kojoj se i "Hrvatska uspješno prilagodila“. Svemu treba dodati i potres koji je pogodio Zagreb. To je prvi put da je u doba predsjedanja glavni grad zemlje predsjedateljice bio pogođen potresom.