ZAGREB
Sabor ovoga tjedna o Strategiji poljoprivrede do 2030.
(Hina/EPA)
Prijedlog strategije poljoprivrede do 2030., zakonski prijedlog prema kojem bi liječnici bili dužni prijaviti privremenu nesposobnost svojih pacijenata da upravljaju vozilima, neke su od tema o kojima će ovaj tjedan raspravljati Hrvatski sabor.
Strategija poljoprivrede donosi viziju i plan provedbe strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora do 2030. godine. Taj je akt temelj za izradu, provedbu i praćenje svih daljnjih strateških dokumenata i planova za poljoprivredu i ruralni razvoj nakon 2020.
Vizija razvoja poljoprivrede oblikovana je u četiri strateška cilja, a to su povećanje produktivnosti i konkurentnosti, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnova ruralnog gospodarstva, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Strategija je, ističe se, oblikovana u procesu planiranja temeljenog na dokazima koji uključuje ekonomsku analizu i savjetovanja s dionicima.
Liječnici bi bez odgode i žalbe utjecali na sposobnost vozača da voze
Sabor će u srijedu raspravljati o izmjenama Zakona o sigurnosti na cestama koje su izazvale puno bure u javnosti jer bi slijedom njih liječnici prijavljivali privremenu nesposobnost svojih pacijenata da voze.
Obveza je liječnika da o tome upozori vozača, upozorenje evidentira u medicinskoj dokumentaciji i o tome obavijesti policijsku upravu ili policijsku postaju preko CEZIH-a, Centralnog informacijskog zdravstvenog sustava, objasnio je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Predstavnici obiteljskih liječnika poručuju, međutim, da su im prioriteti privatnost i povjerljivost u odnosu sa pacijentom te ne žele biti dio represivnog sustava, osobe koje će nekome obustavljati vozačku dozvolu, bez mogućnosti odgode i žalbe.
Izmjenama, koje su u prvom čitanju, predlaže se i da se sa 500 na 1000 kuna poveća novčana kazna za neprilagođenu i nepropisnu brzinu zbog kojih je lani smrtno stradalo 99 osoba, odnosno 38 posto od ukupno stradalih 259 osoba.
Učenje temeljeno na radu
Sabor će radni tjedan otvoriti raspravom o izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju kojima se definira učenje temeljeno na radu i gdje se ono može odvijati - u školi, kod poslodavca ili u regionalnom centru kompetentnosti.
"Cilj je bolja usklađenost obrazovnog sustava sa tržištem rada te da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati u njemu i sudjelovati u razvoju društva", rekao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
Uvodi se stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a provodit će ga povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, HGK-a i HOK-a.
Predviđeno je i mentoriranje kod poslodavca, utvrđuju se njegove obveze i uvjeti koje mora ispunjavati da bi bio mentor.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
