Riječkom Gradskom vijeću u utorak je s kolegija gradonačelnika Vojka Obersnela na izglasavanje upućen prijedlog gradskog proračuna za iduću godinu ukupno 'teškog' 1,3 milijarde kuna, što je za 11,8 posto ili za oko 139 milijuna kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

 Rashodi za 2020. planirani su u nešto manjem iznosu, oko 1,28 milijarde kuna, dok tu razliku u manjoj mjeri čine manjak i višak sredstava proračunskih korisnika, a u najvećoj mjeri, u iznosu od 35,3 milijuna kuna, radi se o sredstvima namijenjenima pokriću manjka proračuna iz prethodnih godina.

 Pročelnik za financije Ante Mađerić naglasio je kako će se plaće za zaposlene u osnovnim školama od 147 milijuna kuna, koje se i dalje osiguravaju u državnom proračunu, po prvi put isplaćivati izravno iz gradske riznice.

 Prihodi od pomoći iz inozemstva i državnog proračuna od 384,8 milijuna kuna po prvi puta su najveći prihodi proračuna. Značajne se sume odnose na sredstva iz EU fondova za projekte uređenja kompleksa Benčić i broda Galeb, energetsku obnovu vrtića, škola i Muzeja grada, start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju...

 Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je proračun za 2020. planiran u većim iznosima nego za 2021. i 2022., ponajprije jer se u 2020. planiraju najveći troškovi vezani uz provedbu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, manje uz financiranje programa, a više se odnosi na izdvajanja za izgradnju objekata u sklopu kompleksa Benčić te uređenje broda Galeb. Ti će radovi uglavnom biti završeni u 2020., a manji dio 2021..

 "Izražavam veliko nezadovoljstvo što nas je Vlada ponovno dovela u nezgodnu situaciju da u trenutku kada moramo planirati proračune provodi poreznu reformu za koju ne znamo kako će utjecati na prihode, osim što znamo da će ih smanjiti. Govori se o rasterećenju cijene rada poreznim rasterećenjem plaća mladih osoba do 30 godina i povećanjem osnovnog poreznog odbitka, ali se to rasterećenje provodi isključivo na račun jedinica lokalne samouprave“, kazao je Obersnel.

 Zbog povećanja osnovnog poreznog odbitka, istaknuo je, Grad Rijeka u idućoj godini gubi 13 do 14 milijuna kuna, a u 2021. smanjenje poreznih prihoda penje se na 30-ak milijuna kuna, što smatra "krajnje neprihvatljivim".

 "Nemam ništa protiv smanjenja cijene rada, no Vlada ima instrumenata da na jedinice lokalne samouprave prebaci dio svojih prihoda, primjerice može prebaciti dio prihoda od PDV-a koji se gotovo u apsolutnim iznosima ostvaruje upravo na područjima jedinica lokalne samouprave," rekao je riječki gradonačelnik.

 Dodao je da se u Vladi često hvale kako je porez na dohodak isključivi prihod jedinica lokalne samouprave, ali zaboravljaju da se samo 85 posto uplaćuje izravno u gradske i općinske proračune, dok 15 posto odlazi u fond za izravnanje.

Povezane vijesti

• Predstavljena ovogodišnja brošura "Proračun u malom 2020." GRAĐANI MOGU VIDJETI OD KUD DOLAZI NOVAC U PRORAČUN I KAKO SE TROŠI
• Split osigurao novčanu potporu učenicima i studentima s invaliditetom
• Dubrovnik: Prihvaćen proračun za 2021. vrijedan 579 milijuna kuna