Većina roditelja X generacije osjeća da ih njihova djeca smatraju bankomatima, jedan je od rezultata istraživanja provedenog u 21 gradu Hrvatske na temu "Mladi i novac" u razdoblju od ožujka 2024. do ožujka 2025. godine. Istraživanje je provela nevladina inicijativa Mladi i poduzetni, a ispitivali su se stavovi građana u dobi od 18 do 35 godina.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 412 mladih osoba te 37 starijih osoba koje su poslužile više radi generacijske usporedbe odgovora. Tako je autorica ovog istraživanja, Sanela Dropulić, došla do podatka da većina "starijih" osjeća da ih djeca smatraju bankomatima te da su za njih samo izvor novca, ali ne toliko i izvor obiteljske prisnosti i ljubavi. Ispitivani mladi odrasli su u digitalnom dobu i imaju drukčije vrijednosti te percepciju odnosa vezanih uz novac. Imaju naglašenu individualnost, a emocionalne granice postavljaju vrlo oštro. Financijska podrška roditelja nerijetko im je neupitna, kao da je to nešto što se podrazumijeva, dok se emocionalna povezanost ne tretira isto.

Životne kompetencije

No, da su mladi ljudi itekako svjesni važnosti financijske pismenosti, pokazuje i podatak da je čak 69 posto ispitanika izjavilo da je novac izuzetno važan, gotovo krucijalan, no ipak postoji nešto važnije u njihovim životima – znanje. Naime, više od 80 posto mladih smatra da je važno ne samo posjedovati novac, već i znati kako njime upravljati. Mnogi od njih ističu da im nedostaje znanja o tome kako zaraditi, uštedjeti i pametno trošiti.

"Znanje je moć. Znanje možda ne vrijedi puno u Hrvatskoj, ali vrijedi vani. Ako imaš znanje, znat ćeš zaraditi novac. Ako imaš novac, a nemaš znanje, brzo ćeš ga izgubiti. Znanje se ne vrednuje na prvi pogled, nego novac. Ali dugoročno, ja sam za znanje. A novac uvijek mogu tražiti od roditelja koji me podržavaju", dio je odgovora koje su davali mladi. Potrebu mladih za znanjem o novcu prokomentirala nam je prodekanica Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka koja studentima predaje poduzetničke kolegije. Ovakvi su joj rezultati vrlo zanimljivi jer pokazuju da su mladi svjesni koja su im znanja i vještine potrebni kako bi uspjeli u životu.

– Financijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija potrebnih za uspjeh u životu, bez obzira na karijerni put. Razvoj ove vještine mora biti dio obrazovanja na svim razinama, od osnovne škole do visokih učilišta, što, nažalost, još uvijek nije slučaj, ističe prodekanica.

Uz financijsku pismenost, vrlo važna kompetencija za osobni i poslovni razvoj te uspjeh u životu je i poduzetništvo. Oberman Peterka naglašava da se poduzetništvo u Hrvatskoj još uvijek često promatra isključivo kroz pokretanje i vođenje poduzetničkog pothvata, a poduzetnički sadržaji najčešće su dostupni samo na ekonomskim fakultetima i školama.

– Važno je razumjeti da poduzetništvo nije samo pokretanje i vođenje poslovnog pothvata, već sposobnost pretvaranja ideja u vrijednosti kroz kreativnost, inovativnost, preuzimanje rizika i upornost, govori i dodaje da je Europska unija poduzetništvo još 2006. godine definirala kao jednu od osam temeljnih cjeloživotnih kompetencija potrebnih za osobni i profesionalni razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo.

Roditeljske greške

Prodekanica Oberman Peterka smatra da je činjenica da se roditelji Y generacije smatraju bankomatima posljedica nedostatka financijske pismenosti kod djece. Zato što nemaju osjećaj što znači zaraditi novac, ne mogu se ponašati odgovorno ni prilikom njegovog trošenja. Roditelji, kaže, često iz najbolje namjere pružaju djeci sve što im je potrebno, ali time riskiraju da djeca manje cijene ono što imaju.

– Kao sa svim u životu, ako nešto dobijemo lagano i besplatno, manje to cijenimo nego ako se za to nešto moramo potruditi. Obrazovanje može i treba razvijati razumijevanje načina na koji se novac zarađuje, te kako se može i treba njime upravljati. Učenje o financijskoj odgovornosti od najranije dobi može pomoći mladima da bolje razumiju vrijednost novca i razviju zdrave financijske navike, kaže Sunčica Oberman Peterka.

Najveći problem koji su ispitanici naglasili u ovom istraživanju bila je činjenica da sve kasnije napuštaju roditeljski dom zbog nemogućnosti osiguravanja vlastitog krova nad glavom, u najmu ili vlasništvu. Kasnije osnivaju obitelji, što je povezano s financijskim izazovima. Kristina Ercegović, osnivačica portala Moj novac te Žene i novac zajednice, a ujedno i autorica knjige "Ne radi se o novcu, radi se o nama", smatra da su rastuće cijene nekretnina, kupnje i najma, jedan od glavnih razloga zašto se mladi ljudi teško mogu osamostaliti sa svojom plaćom. Kako ne znaju upravljati novcem, uvijek se obrate "bankomatu" – roditeljima. Za to su si, mišljenja je, roditelji djelomično sami krivi.

– Posao roditelja je naučiti djecu loviti ribu, a ne im je stalno dati jesti, zaključuje Kristina Ergović.

Prvo potrebe, pa želje

Kristina Ercegović komentirala je i činjenicu da mladi smatraju kako je važno znati upravljati novcem.

– Puno je važnije što ćemo napraviti s onim što imamo. Jer ako ne znamo sa 100, nećemo znati ni s 1.000. Najvažnije je da uvijek prvo platimo sebi, da odvojimo dio novca sa strane koji ćemo prvo uštedjeti pa investirati. A ostalo da potrošimo prvo na potrebe, pa na želje, nikad više od onog koliko imamo. Važno je i da ne zaboravimo uživati te da damo nekom tko ima manje od nas, tvrdi Ercegović.