Objedinjeno izvješće "Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019.", što ga je pripremio neovisni stručni tim sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, predstavljeno je u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) u Zagrebu.

Izvješće su predstavili ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, profesor na Katedri za sociologiju obrazovanja Odsjeka za sociologiju Nenad Karajić, profesor na Katedri za eksperimentalnu psihologiju Odsjeka za psihologiju Dragutin Ivanec te članice Povjerenstva za praćenje i vrednovanje eksperimentalnog programa Ružica Vuk i Aleksandra Huić.

Zadaću praćenja i vrednovanja cijeloga eksperimentalnog programa ima povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka, sveučilišnih profesora i predstavnika agencija iz područja odgoja i obrazovanja te škola, rekla je ministrica Divjak i dodala da su od učenika, roditelja, nastavnika i ravnatelja prikupljene goleme količine podataka.

Dokumenti, istaknula je, mogu poslužiti znanstvenicima, praktičarima i školama, kao i onima koji donose odluke, za informirano donošenje odluka za poboljšanje cijeloga reformskog procesa.

Riječ je o jednom od rijetkih dokumenata koji prati cjelovit evaluacijski proces cijeloga projekta, napomenula je ministrica i istaknula da se nastavlja provedba i praćenje reforme u eksperimentalnim, ali i svim školama. 

Proces je na početku bio vrlo opsežan, krenuli smo u edukaciju nastavnika pa sad i u ovom trenutku u virtualnim učionicama imamo 50 tisuća nastavnika, rekla je Divjak dodavši da je u svakom od četiri velika ciklusa edukacija sudjelovalo od 24 do 26 tisuća sudionika.

Unutar ove školske godine, naglasila je, u svim školama bili su savjetnički posjeti više od 300 mentora, a usporedno s tim radi se i u virtualnim učionicama. Krajem veljače, dodala je, počet će novi ciklus edukacija uživo - gotovo tisuću radionica diljem Hrvatske.

Sada su nam u fokusu ocjenjivanje i istraživačko učenje, napomenula je Divjak.

Dodala je da su sada u procesu nabave udžbenika za one koji iduće godine ulaze u kurikularnu reformu - drugi, treći, šesti i sedmi razredi osnovne škole, prirodoslovni predmeti osnovne škole te drugi i treći razred srednje škole.

Rok za nakladnike da pošalju udžbenike bio je do 31. siječnja, a stigla su 523 prijedloga udžbenika. Do 1. svibnja završit će procjene udžbenika, rekla je Divjak dodavši kako je tu i tender za nabavu tableta za udžbenike za razrede koji ulaze u reformu.

Ove su godine nabavili 110 tisuća novih uređaja, a Carnet nabavlja novu seriju pomagala za nastavnike i učitelje 26 tisuća računala, naglasila je Divjak.

Zbog štrajka nastavnika na ovogodišnjoj je maturi esej iz hrvatskoj jezika pomaknut na 16. svibnja, rekla je Divjak, napomenuvši da je ispitivanje pokazalo da dvije trećine nastavnika neće moći odraditi jedan lektirni naslov pa će se izbor za taj broj naslova smanjiti.

Na pitanje o kojem je naslovu riječ, ministrica je odgovorila da se neće stići obraditi roman "Kiklop" Ranka Marinkovića.

Članovi povjerenstva prema rezultatima istraživanja u objedinjenom izvješću "Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život u školskoj godini 2018./2019."  ocijenili su kako je reforma u svojoj pilot-fazi ostvarila odgovarajuće pozitivne učinke u odnosu na očekivane promjene u odgojno-obrazovnom sustavu.

Na pitanje članovima povjerenstva kako su oni neovisno tijelo, ako su za rad dobili 200 tisuća kuna, a u izvješću hvale ministricu Divjak i ulazak HNS-a u Vladu, profesor Karajić je odgovorio kako se ne radi o pohvalama, nego o "društvenom kontekstu".

Povezane vijesti

• Ministrica B. Divjak na turneji "Razgovori o promjenama"
• Ministrica Divjak predstavila analizu uspjeha učenika na maturi i rezultata u školi
• Divjak: Republika Srpska odbija provjeravati diplome na hrvatski zahtjev