Saborski oporbeni klubovi srijedu su u raspravi o izmjenama zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju upozorili na  problem prodaja dugova i potrošačkih kredita trećim stranama, ocijenivši kako se radi o sivom tržištu i kamatarenju građana.  

"Ključni problem ova dva zakona su otkupi potraživanja. Zakoni i pravni sustav stvorili su sivo tržište, stvorili su pranje novca i kamatarenje nad hrvatskim građanima i to je postalo legalno stanje", upozorila je Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a).

Smatra kako glavne probleme ta dva zakona HDZ-ova vlast ne vidi, ne čuje ili za rješavanje tih problema nema znanja ili volje.

Orešković je navela i da je većina tvrtki i agencija stvorenih za otkup potraživanja osnovana je sa temeljnim kapitalom od 20.000 kuna a od 2010. pa na dalje te agencije su godišnje otkupile 40 milijardi kuna potraživanja.

Stoga je upitala je li bilo koje nadležno tijelo (HNB ili Ministarstvo financija) provjeravalo porijeklo tog novca kako bi se znalo radi li se možda o "prljavom novcu".

I Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorila je da na tom ogromnom tržištu vrijednom 40 milijardi kuna država nije našla shodnim da ga regulira niti onoliko koliko pekare regulira. "Svaka pekara u vašem kvartu, svaki frizer, pa i svaki kiosk je reguliran više nego što su regulirane agencije za naplatu potraživanja", rekla je.

Ocijenila je i da se je to područje "na kojem se na veliko pere lova", a nije regulirano. 

Napominjući kako će glasovati protiv ta dva zakonska prijedloga kako bi pokazao da vlada nije napravila ono što se od nje očekuje, Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) rekao je kako nikada rješenja zaštite slabijih nisu na tržištu već su ona u HNB-u. 

I on je upozorio na problem prodaje dugova građana kamatarima poručivš kako prodati kamatarima kredit koji je ugovoren s bankom - nije tržište. 

"Jer s bankom ste trebali imati nekakav reguliran odnos, a s kamatarom taj odnos ne da nije reguliran nego se svodi na isključivi mobbing onoga koji je slabiji", upozorio je. 

I Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) upozorila je da više od 230.000 blokiranih građana s dugom većim od 18 milijardi kuna i to samo za glavnicu živi u agoniji kojoj ne vide kraja. Također, zabrinjava je i konstantni rast blokiranih građana.

Smatra i da će zbog rastuće inflacije koja smanjuje dohotke građana realno očekivati da će se broj blokiranih građana povećati za njih sto tisuća.

Vukovac smatra da je našoj zemlji odobren ulazak u eurozonu zbog popuštanja kriterija uslijed nastalih posljedica kovid pandemije na gospodarstvo, a te će posljedice "trčanja pred rudo" osjetiti svi građani. 

Mostov Zvonimir Troskot drži da ćemo jako skupo platiti cijenu ulaska u eurozonu.

Ocijenivši kako je eurozona i EU postala "vražje igralište vukova  Wall Streeta" i energetskih mogula upozorio je na opasnost deprecijacije eura.

Smatra da ćemo ulaskom u eurozonu imati uvoznu inflaciju jer u tom trenutku pada vrijednost valute i svi investitori  tada odlaze u SAD-e gdje vrlo agresivno dižu kamatne stope. 

Složivši se da područje otkupa potraživanja treba bolje regulirati, Marin Mandarić (Klub HDZ-a) rekao je i da tom prilikom ne treba upasti u teze da su dužnici i oni koji su zapali u probleme uvijek sveci a banke ili vjerovnici su negativci.

Drži da se treba naći pravilan balans u zaštiti između vjerovnika i dužnika.

Povezane vijesti

• Sabor nastavlja sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita
• Plenković o moratoriju na kredite: Nije realno beskrajno otpisivati obveze
• Lijeva oporba: Zašto nije onemogućena prodaja dugova i kredita trećim stranama?