Tridesetog svibnja 1990. godine hrvatska je država - tada još u sklopu jugoslavenske federacije - započela demokratski život. Današnji Dan državnosti spomenak je na formiranje prvog višestranačkog parlamenta, što je bio akt prelaska iz socijalističkog jednostranačja u parlamentarnu demokraciju.  

Dan državnosti slavio se 30. svibnja do 2001. godine, potom je istim praznikom proglašen 25. lipnja kao uspomena na proglašenje državne neovisnosti 1991. godine, da bi se odlukom saborske većine od 2020. godine ponovno obilježavao kao najveći državni praznik.

Prvi demokratski saziv Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. održan je u mirnoj i svečanoj atmosferi koju nije pokvarila ni grupica ljudi koja je ispred ulaza u sabornicu na Markovu trgu - koji se tada još zvao Trg Stjepana Radića - klicala parole protiv tadašnjeg predsjednika Saveza komunista Hrvatske i izbornog gubitnika Ivice Račana. Račan se na to - kako svjedoče novinari koji su (poput vašeg novinara) pratili konstituiranje višestranačja u Hrvatskoj - nije osvrtao.

Kuharić i Omerbašić

Veliko uzbuđenje izazvalo je i podizanje hrvatske zastave bez socijalističkih obilježja ispred saborske zgrade, iako je tada naziv države još uvijek glasio Socijalistička Republika Hrvatska - a promijenjen je odlukom parlamenta u srpnju 1990. godine. Podizanju zastave nazočio je i dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, koji je upravo postajao predsjednik predsjedništva SR Hrvatske. U tom času, pustio je i suzu radosnicu.

U velikoj dvorani Hrvatskog sabora koja je izgledala, kao i čitava unutrašnjost parlamenta, posve drukčije nego danas, bilo je malo mjesta za sve koji su željeli biti nazočni na tom svečanom činu. Uzvanici, poput kardinala Franje Kuharića i predsjednika Islamske vjerske zajednice Šefka Omerbašića, sjedili su u prvom redu, došli su i predstavnici diplomatskog zbora koji je u to vrijeme u Zagrebu bio malobrojan (konzulate su imali SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) te gomila novinara iz svih tadašnjih republika bivše države.

Na svečanoj sjednici - gdje su pribivali zastupnici izabrani po starom ustavnom ustraju koje je predviđalo Vijeće općina, Vijeće udruženog rada i Društveno-političko vijeće - izabran je prvi predsjednik višestranačkog sabora Žarko Domljan te potpredsjednici Ivica Percan, Stjepana Sulimanac i Vladimir Šeks.

Izabrana je i prva Vlada demokratske Hrvatske - predsjednik je bio Stipe Mesić, a predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske postao je dr. Franjo Tuđman. Atmosfera je bila svečana, neki današnji političari bili su tada još mladići koji su u Društveno-političko vijeće sabora ušli s liste Saveza socijalističke omladine, poput Riječanina Željka Jovanovića, dok su drugi bili osnivači HDZ-a kao Branimr Glavaš koji se dotjerao svečanim odijelom s leptir-mašnom.

U saborskim kuloarima

Novinarske ekipe bile su popunjenje najpoznatijim tadašnjim perima i TV licima - od Jelene Lovrić i Darka Hudelista iz tadašnjeg SOUR-a Vjesnik i dopisnika Politike iz Zagreba, recentnog preminulog Radoja Arsenića, do novinara Duge Milomira Marića, autora hit-knjige "Deca komunizma" za kojeg Josip Manolić, drugi hrvatski premijer, u svojim memoarima tvrdi da je bio suradnik Službe državne sigurnosti.

U saborskim kuloarima najveseliji je možda bio Stipe Mesić koji je čavrljao s gostima iz dijaspore, poput Zdenke Babić-Petričević, njemačke HDZ-ovke, i koji je u prvim danima nove vlasti doista ostavljao dojam čovjeka iz naroda. Na intervju koji smo vodili za Start, tadašnji kultni zagrebački magazin, u travnju 1990. došao je tramvajem i u trapericama u tadašnje sjedište HDZ-a na Becićevim stubama na zagrebačkoj Zvijezdi.

Ozbiljnu notu prvom parlamentarnom zasjednju sabora dao je govor dr. Franje Tuđmana, koji je vrlo jasno postavio temeljne osnove na kojima je nastala hrvatska država i koje su kasnije ušle u tzv. božićni ustav proglašen 22. prosinca 1990. godine. Tom je prigodom Tuđman naglasio: "Hrvatski sabor obnovljen u Pavelićevoj NDH, koja je slijedila i dijelila sudbinu osovinskih fašističkih sila i Hitlerova europskog poretka, nije - naravno mogao ispuniti zadaću nositelja i čuvara hrvatske državne suverenosti. Tu povijesnu ulogu, u ratnim okolnostima Drugoga svjetskoga rata, preuzeo je ZAVNOH, kao revolucionarni Sabor, ustanovljenjem Federalne Države Hrvatske, u okviru avnojevskih načela o pravu svakoga pa i hrvatskoga naroda na samoodređenje do odcjepljenja".

"Uspostavom Federalne Države Hrvatske u antifašističkom ratu hrvatski se narod našao na strani pobjedničkih demokratskih sila SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a. Ne može biti nikakve dvojbe da to bijaše preduvjetom za međunarodno priznanje odluka ZAVNOH-a i AVNOJ-a o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka hrvatskoj domovini, a isto tako i za poratno ustavno reguliranje suverenosti Hrvatskoga sabora", poručio je već tada prvi hrvatski predsjednik.

Njegov govor u sabornici je dočekan aklamacijom i provalom oduševljenja i nije bilo dvojbe da na antifašističkim temeljima nastaje - bilo je posve očito - neovisna i samostalna hrvatska država.

Povezane vijesti

• Položeni vijenci za poginule u Domovinskom ratu
• Grabar-Kitarović i Leko položili vijence na Mirogoju
• Prošlo je 26 godina od povijesne odluke Sabora