Gotovo nevjerojatno zvuči, ali prema rezultatima objavljenima u znanstvenom časopisu Cell, SARS-CoV-2 putem svojih proteina ima mogućnost objediniti tri učinka - spriječiti sintezu proteina, spriječiti prekrajanje naše RNA, te zaustaviti stanični prijenos proteina ključnih za prepoznavanje virusa - što do sada nije primijećeno za niti jedan drugi poznati virus. Ovo je prvi put da vidimo da jedan virus istodobno koristi sve tri navedene strategije u napadu na ljudski organizam. Stoga će stvaranje lijekova protiv SARS-CoV-2 biti iznimno zahtjevno, jer bi jedan takav lijek morao blokirati sva tri učinka

Rad koji otkriva molekularni mehanizam djelovanja SARS-CoV-2 na ljudsku stanicu upravo je objavljen u jednom od vodećih znanstvenih časopisa Cell, a prikazani rezultati bit će ključni ne samo u razumijevanju molekularnog učinka virusnog napada nego i za kreiranja moguće terapije, započinje naš razgovor velikom viješću ugledni znanstvenik i liječnik prof. dr. sc. Dragan Primorac.

On je član Znanstvenog savjeta Vlade, koji osim njega čine Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić. Primorac je od konca 2003. do 2009. bio ministra znanosti, obrazovanja i športa, a trenutno je predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti. Profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na medicinskim fakultetima sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Također je profesor na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Suosnivač je Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu i predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina.

- Od ranije znamo da nakon što virus “slomi" prvu liniju obrane koju predstavlja naša mukozna barijera, koja prekriva unutrašnjost usta i nosa, organizam aktivira sljedeću fazu imunosnog odgovora, što uključuje proizvodnju iznimno važnih proteinskih spojeva poput interferona kojeg izlučuju stanice s ciljem kočenja razmnožavanja virusa blokiranjem prepisivanja virusne RNA u protein. Interferon je zbog svoga djelovanja dobio i ime jer zapravo interferira s procesom replikacije, to jest umnažanja virusa.

Druga uloga interferona je slanje signala cijelom imunosnom sustavu da je uljez ušao u naš organizam, što posljedično aktivira stanice imunosnog sustava, prvenstveno prirodne stanice ubojice, ali i makrofage koji imaju posebnu ulogu u prezentaciji virusnog antigena cijelom imunosnom sustavu, bez čega nema uspješne obrane.

Interferon je samo jedan u nizu proteina u našem organizmu koji nastaju prepisivanjem poruke s gena, točnije osnovne nasljedne supstancije ili DNA, nakon čega nastaje tzv. glasnička RNA koja se točno zadanim mehanizmima isijeca i spaja, prekraja kako bi se na tjelešcima zvanim ribosomi proizveo protein. Proteini su zapravo ključne molekule funkcioniranja stanica i, šire gledajući, bez njih nema života. Virusi putem svog mehanizma djelovanja napadaju našu RNA s ciljem onemogućavanja sinteze proteina. Tako npr. poliovirus inhibira proizvodnju staničnih proteina, cytomegalovirus sprječava stanični prijenos proteina ključnih za prepoznavanje virusa, čime virus ostaje “nevidljiv”, dok npr. virus gripe sprječava prekrajanje/modifikaciju naše glasničke RNA, čime se onemogućuje nastanak ključnih proteina.

SARS-CoV-2 proizvodi ukupno 27 proteina koji imaju ulogu u umnažanju virusa i njegovom sastavljanju, a u upravo objavljenom radu u časopisu Cell znanstvenici su do u detalje obrazložili interakciju SARS-CoV-2 proteina i ljudske RNA te su utvrdili da se čak 10 virusnih proteina veže na ljudske mRNA koje su ključne za proizvodnju proteina, ali i funkcioniranje imunosnog sustava našeg organizma, pojašnjava Primorac.

Povezane vijesti

• Kina potvrdila prijenos novog korona virusa s čovjeka na čovjeka
• Građanima Srbije savjet da otkažu ili odlože putovanje u Kinu
• MVP zasad ne savjetuje otkazivanje putovanja u Kinu