VLADA
Nacionalni program reformi - mirovinska reforma, daljnje porezno rasterećenje...
Cjelovita mirovinska reforma s postupnim podizanjem dobi umirovljenja na 67 godina, daljnje porezno i administrativno rasterećenje, nastavak funkcionalnog spajanja bolnica i uspostava nacionalne dječje i nacionalne sveučilišne bolnice, novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika - neke su od mjera iz Nacionalnog programa reformi kojeg je u četvrtak utvrdila hrvatska Vlada.
Premijer Andrej Plenković kao tri ključna cilja tog dokumenta naveo je jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
"Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019.", rekao je premijer.
Smatra i da je sada pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi, jer ministri znaju što su strateški prioriteti, imamo gospodarski rast i dobre makroekonomske pokazatelje, a u ovoj godini nisu predviđeni izbori.
Zakonodavni okvir nastavka porezne reforme do ljetne stanke
Nacionalni program reformi dokument je od gotovo 130 stranica, a njime je planirano 59 mjera u 11 reformskih područja.
Ministar financija Zdravko Marić u svom resoru izdvaja dva osnovna smjera reformi - daljnje osnaživanje proračunskog okvira i planiranja te nastavak porezne reforme.
Nastavak porezne reforme usmjeren je nastavku administrativnog i poreznog rasterećenja, a Marić najavljuje da će do ljetne stanke biti osmišljen i prezentiran Vladi cijeli paket, a na jesen bi išao u Sabor kako bi stupio na snagu s 1. siječnja 2019. godine.
U zakonodavnom je okviru najavio osnaživanje uloge Državnog ureda za reviziju, donošenje novog zakona o fiskalnoj odgovornosti te zakona o proračunu, koji se planira donijeti do kraja godine.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava planirana je cjelovita mirovinska reforma, a ministar Marko Pavić umiruje građane i poručuje: "Neće se ići s posla na groblje ni raditi do iznemoglosti", već je cilj održati održivost mirovinskog sustav i provesti mjere koje će osigurati adekvatnost mirovina.
Želi se produljiti vijek staža, rekao je Pavić, potkrepljujući to podacima da tek 19 posto umirovljenika ima puni radni staž od 40 godina, a da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,19 zaposlenih.
Ministar rada najavio je i reformu zavoda za zapošljavanje. Fokus će biti i na dugotrajno nezaposlenima i marginaliziranima na tržištu rada za što su, kako je rekao Pavić, na raspolaganju znatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 13 milijardi kuna.
Najavio je i novi zakon o plaćama državnim službenika i namještenika, kojemu je cilj povećati produktivnost, najbolje nagraditi a najlošije sankcionirati.
Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je da će se, nakon što bude donesen zakon o državnim službama, donijeti i uredbe o klasifikaciji naziva radnih mjesta i o ocjenjivanju. Cilj je da službenici konačno budu nagrađeni odnosno sankcionirani za svoj rad, odnosno nerad. "Mislimo da će to utjecati na bolji i kvalitetniji rad državnih službenika", rekao je Kušćević, koji je u svom resoru izdvojio i projekte digitalizacije, smanjivanje državnih agencija itd.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako su temeljni ciljevi napraviti sustav u kojem će se brže rješavati predmeti na sudu i smanjiti broj neriješenih predmeta. "Lani se s nekih 450 tisuća neriješenih predmeta uspjelo doći na nešto malo više od 400 tisuća i u idućem razdoblju očekujemo još snažnije smanjivanje", rekao je.
Važnim je istaknuo i set zakona vezan za bolje ocjenjivanje rada sudaca, kvalitetnije i brže imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, zatim nastavak borbe protiv korupcije gdje će se mijenjati i poboljšavati zakonski okvir itd.
Murganić: Početkom godine na snazi novi zakon o socijalnoj skrbi
S početkom iduće godine na snagu bi trebao stupiti novi zakon o socijalnoj skrbi, najavila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, koja među aktivnostima u svom resoru najavljuje nastavak integracije i upravljanja socijalnim naknadama i bolju usmjerenost prema ciljanim skupinama te smanjenje rizika od siromaštva najugroženijih skupina - djece, starijih i osoba s invaliditetom
Murganić je uz ostalo istaknula i mjere sufinanciranja izgradnje dječjih vrtića i aktivnost "vrtići za skladniji život", uz uvođenje smjenskog rada u vrtiće i nove programe te zapošljavanje u vrtićima.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kao osnovnu mjeru u zdravstvu istaknuo je nastavak funkcionalnog povezivanje bolnica, a jednim od osnovnih ciljeva Vlade i države označio je potrebu da se naprave nacionalna dječja bolnica i nacionalna sveučilišna bolnica u Zagrebu, čime bi se sačuvao stožer vrhunske medicine.
Među 27 aktivnosti koje su planirane u njegovu resoru izdvojio je pokušaj snižavanja cijene lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu, informatičko kontroliranje potrošnje i ishoda liječenja te poticanje zdravstvenog turizma posebice s obzirom na veliki interes investitora iz cijelog svijeta za ulaganja u zdravstveni turizam u Hrvatskoj.
Mjere u području obrazovanja i znanosti usmjerene su povezivanju obrazovanja s tržištem rada, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ističe četiri velika područja - kurikuralna reforma općeg obrazovanja, obrazovna kurikuralna reforma strukovnog obrazovanja, relevantnost visokog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u znanosti i povezivanje s gospodarstvom.
Uz eksperimentalnu faza kurikuralne reforme u 72 škole, Divjak je naglasila i reformu strukovnog i dualnog obrazovanja, osnivanje 20-ak centara kompetentnosti u pet područja i angažiranje oko milijardu kuna iz dva europska fonda, poticanje ostanka mladih znanstvenika u Hrvatskoj, nagrađivanje izvrsnosti i poticanje suradnje s gospodarstvom.
Marić: Priprema se 10 velikih projekta
Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja u trgovačkim društvima aktivnosti su na koje je usmjereno Ministarstvo državne imovine, a za učinkovitu provedbu Vlada je danas raspravila i konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
"Predviđena je priprema 10 velikih projekata do 2020. godine koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Predviđa se i uvođenje jedinstvenog registra državne imovine kao i obveza srednjoročnog planiranja u trgovačkim društvima od posebnog interesa", istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić.
Već sada, u ovoj godini Ministarstvo je aktivacijom državne imovine osiguralo prihode u proračunu od 700 milijuna kuna i investicije od 1,5 milijardi kuna. To nije do sada u odnosu na portfelj koji je aktiviran zabilježeno od osamostaljenja Hrvatske do danas, rekao je Marić.
Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac u tom resoru izdvaja tri područja na kojima će se intenzivno raditi - željeznica, cestarski sektor i pomorski promet, a s ciljem povećanje efikasnosti, konkurentnosti i prostora za ulaganja.
U kontekstu željeznice istaknula je kako se očekuje traženje strateškog partnera za cargo, u cestarskom sektoru nakon financijskog slijedi operativno restrukturiranje za dugoročnu stabilnost i razvoj sektora, a novim se zakonom o pomorskom dobru uz ostalo planira otvoriti prostor za ulaganja.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u svom resoru izdvaja uspostavu pravne osnove za provedbu reformi vodno komunalnog sektora, koja bi trebala značiti i smanjenje broja javnih isporučitelja vodnih usluga. U ovom trenutku njih je u Hrvatskoj više od 170 i razina usluge dobrog dijela njih nije na razini koju zaslužuju građani, rekao je Ćorić.
Išlo bi se na donošenje novog zakona o vodnim uslugama, kojim bi se, kao i podzakonskim aktima, trebali stvoriti uvjeti za smanjenje broja javnih isporučitelja i na taj način ojačalo njihove kapacitete, a kako bi se smanjili gubici koje imamo u vodnom sustavu, a koji u ovom trenutku iznose prosječno 49 posto, podsjetio je Ćorić.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je potrebu ubrzanja korištenja fondova, pojednostavljenje procedura, daljnji razvoj informacijskog sustava koji uključuje elektroničku prijavu projekata, kao i stvaranje mehanizama za odgovaranje na prigovore korisnika pri prijavi i provedbi projekata.
Radi se i na razvijanju tehničke pomoći za pripremu velikih investicijskih projekata, a Žalac je najavila da će Vlada idući tjedan predstaviti uredbu o bazi razvojnih projekata, koja predstavlja podlogu za izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš ističe kako će aktivnosti u tom resoru biti usmjerenje administrativnom rasterećenju kako bi se omogućilo lakše i jeftinije poslovanje gospodarstvenika. Nastavit će se s liberalizacijom tržišta usluga, planira se povećati ulaganja u istraživanje i razvoj kroz porezne olakšice poslovnom sektoru, na objedinjavanju inspekcijskih službi, do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, itd. (Hina)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
