Središnjica za spašavanje na moru u prošloj godini zabilježila je 612 koordiniranih spasilačkih akcija na moru, u kojima je spašeno 1155 osoba i 195 plovila, priopćilio je u srijedu Ministarstva mora navodeći da je smrtno stradalo 27 osoba, što je 20 posto manje nego preklani.

Ukupni broj spasilačkih akcija u 2019. za 8,5 posto je manji u odnosu na 2018., s utvrđenim smanjenjem akcija od svibnja nadalje i osjetnim padom akcija tijekom kolovoza i rujna.

Analizom strukture angažiranih spasilačkih plovnih jedinica u 2019. zabilježen je porast uključenosti plovnih jedinica Lučkih kapetanija i Ministarstva unutarnjih poslova, od čega je 57 posto spasilačkih akcija, u prošloj godini obavljeno plovnim jedinicama lučkih kapetanija.

Hitne medicinske intervencije, prijevoz, savjeti i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, prošle godine su poduzimani u 223 slučaja, što je porast za 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu taj segment zauzima najveći pojedinačni udio u ukupnom udjelu izvanrednih događaja na moru (54 posto).

Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta (6 na boce, 5 na dah), 22 akcije poduzete su u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača.

Broj smrtno stradalih osoba smanjen za 20 posto 

Tijekom prošle godine dogodilo se 27 smrtnih slučajeva te je jedna osoba nestala, dok je ozlijeđenih 29 osoba.

Broj smrtno stradalih osoba smanjen je za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto. 

Protekle godine zabilježeno je 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno osam plovila.

Intervencije u cilju spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu poduzete su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi s kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.

Ministarstvo zaključuje da je sigurnosno stanje u pomorskom prometu višestruko poboljšano u odnosu na prethodne godine, što je rezultat pojačanog ulaganja u sustav sigurnosti plovidbe, redovitu edukaciju kadrova i unaprjeđenje tehničke opremljenosti posada i plovila.

S druge strane stalna i pojačana nazočnost plovila lučkih kapetanija posljednjih godina, rezultirala je pozitivnim pomacima u pogledu smanjenja pomorskih nesreća.

Ipak, u odnosu na broj poduzetih i koordiniranih spasilačkih akcija analize potvrđuju kako su i nadalje najčešći uzroci nesreća i nezgoda na moru nemar nautičara.

Najčešći propusti zanemarivanje prognoze i nedovoljno iskustvo 

Najčešći propusti nautičara, koji ih dovode u pogibeljne situacije na moru su zanemarivanje prognostičkih upozorenja, nedovoljno nautičko iskustvo i neadekvatna opremljenost brodica i jahti.

Ministarstvo stoga apelira prema sudionicima u pomorskom prometu da slušaju  vremenske prognoze, usklađuju plovidbu morem s razinama stečenih nautičkih osposobljenosti i znanja te da koristiti službene pomorske navigacijske karte i publikacije.

Tu je od osobite pomoći i službena višejezična besplatna mobilna aplikacija 'nIS- nautički informacijski servis' koja u realnom vremenu sadrži sve ažurne podatke, bitne za sigurnu plovidbu, čime se značajno pripomaže voditeljima plovila i njihovim posadama tijekom boravka na moru, a ponajprije u slučajevima pogibeljnih situacija, napominju u Ministarstvu.

Akcije spašavanja provedene su od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u području nadležnosti Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te pripadajućih osam podsredišnjica koje djeluju u sastavu lučkih kapetanija Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Povezane vijesti

• Tijekom nevremena pokrenuto 50 akcija spašavanja na moru, spašeno 65 ljudi
• VALOVI I VJETAR GA NOSILI PREMA PUČINI: Pomorska policija spasila 86-godišnjaka
• Skup: Očuvanje Jadranskog mora prioritet svih nadležnih državnih tijela