Institut za društvena istraživanja proveo je u razdoblju od 25. svibnja do 6. lipnja online istraživanje o zadovoljstvu učenika nastavom na daljinu u kojoj su sudjelovala 923 učenika sedmih razreda iz 23 osnovne škole u Zagrebu koji su toj nastavi dali prosječnu ocjenu 3,14.

Riječ je o izvješću "Iskustva i zadovoljstvo učenika 7. razreda online nastavom"u kojemu su predstavljeni osnovni rezultati 5. istraživačkog vala longitudinalnog istraživanja o obrazovnim aspiracijama i iskustvima učenika osnovnih škola.

Istraživanje u kojemu sudjeluju učenici iz 23 (po slučaju odabrane) osnovne škole u Gradu Zagrebu provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu od školske godine 2016./17.

O rezultatima najnovijeg istraživanja izvijestili su u srijedu, u ime COBRAS istraživačkoga tima, voditelji projekta Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić. Istraživale su se perspektive učenika o pet tema: zadovoljstvo online nastavom, usporedba nastave u učionicama i online nastave, osjećaj opterećenosti, doživljaj korištenja digitalnih uređaja i optimizam učenika.

Kako je navedeno u medijskom izvješću o tom istraživanju, u nekim analizama uspoređeni su rezultati učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu, a u analitičkim postupcima vezanim uz optimizam rezultati učenika uspoređeni s rezultatima učenika iz istih škola koji su pohađali 7. razred u školskoj godini 2016./17.

Sedmaši vole koristiti digitalne uređaje, ali ih svi nemaju

Tako su, istaknuto je, učenici dali online nastavi prosječnu ocjenu 3,14 (na ljestvici od 1 do 5) a njihov prevladavajući stav je da "nisu ni nezadovoljni, niti zadovoljni" ovim oblikom nastave.

Usporedba nastave u učionicama i online nastave pokazuje pak da za učenike online nastava predstavlja izrazito opterećenje zbog velikoga broja zadataka u kratkom roku i izrazitog truda uloženoga u izvršavanje zadataka. Čak 71 posto učenika smatra da je velik broj zadataka u kratkom vremenu osobina koja više vrijedi za online nastavu nego za nastavu u učionici.  

Nastavu u učionicama u odnosu na online nastavu karakterizira to što nastavnici daju jasne upute za izvršavanje zadataka te da su sadržaji koji učenici uče predstavljeni na zanimljiv način i tako da ih učenici mogu razumjeti. U izvješću je istaknuto da su posebno važni rezultati o predstavljanju sadržaja koji se uče na razumljiv način gdje 52,3 posto učenika smatra da ta osobina više vrijedi za nastavu u učionicama, dok isto o online nastavi misli 15,4 posto učenika.

U odnosu na 6. razred, učenici iskazuju da su znatno opterećeniji domaćim zadaćama, a znatno manje opterećeni ispitivanjima.

Rezultati također pokazuju da se učenici osjećaju kompetentni za korištenje digitalnih uređaja i skloni su ih koristiti pa se 88 posto učenika 7. razreda slaže s tvrdnjom da s lakoćom koriste digitalne uređaje, od toga njih 61,5 posto u potpunosti, 52,4 posto učenika u potpunosti se slaže da rado koriste digitalne uređaje, a 31,8 posto njih slaže se s tom tvrdnjom.

Ali, istraživanje je pokazalo da svi učenici u Zagrebu, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, nemaju digitalne uređaje i brzi internet koji su potrebni za ovakav oblik nastave. To pak, smatraju istraživači, zahtijeva hitan odgovor obrazovne politike jer bi online nastava mogla postati uzrok povećanja socijalnih razlika među učenicima.

Općenito visoka razina optimizma, ali niža nego u generaciji 2016./2017.

Rezultati upućuju na to da učenici iskazuju visoku razinu optimizma u vezi osobne situacije i vlastite budućnosti. Ipak, u usporedbi s učenicima 7. razreda iz generacije 2016./17., rezultati učenika ovogodišnjih 7. razreda ukazuju na statistički značajno nižu razinu optimizma. Istaknuto je da to pokazuje kako treba uložiti dodatne napore vezane uz mentalno zdravlje djece i mladih prije svega kroz učinkovitiju primjenu međupredmetne teme "Zdravlje" od ranog i predškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

Kako je navedeno, u izvješću predstavljeni su zaključci na osnovu glasova učenika koji trebaju biti iskorišteni u oblikovanju obrazovnih politika i praksi u slučaju mogućih budućih prijelaza iz učioničke nastave u online nastavu.

Više o projektu može se pronaći na ww.idi.hr/aspiracije, a istraživački tim zahvalio je svim učenicima i školama što su sudjelovali u istraživanju, te na njihovu velikom odazivu.

Povezane vijesti

• PISA istraživanje: hrvatski učenici ispodprosječni u svim ispitnim područjima
• Vrdoljak: Predsjednica bi trebala znati da je PISA istraživanje provedeno prije reforme
• Divjak: U javnom prostoru se iznose netočne informacije o rezultatima PISA-e