Vrag je odnio šalu. Smrtonosni ples antivaksera, šarlatana, ljubitelja teorija zavjere i korone već je u Hrvatskoj odnio 10.000 života, a kako sada stoje stvari do kraja bi to moglo biti i 12.000. U svijetu pet milijuna. Na kraju je puknuo i famozni Znanstveni savjet hrvatske Vlade, savjetodavno tijelo u kojem su sjedili suprotstavljeni znanstvenici, svatko sa svojom teorijom. Ili, preciznije, nije do kraja puknuo, već je iz njega odstranjen Gordan Lauc, koji je premijerovu odbijenicu komentirao da "ovo više nema veze s virusom".

I ponovo smo se, u trenutku dok se dnevno zabilježi 7.000 novozaraženih, naslušali Laucovih teorija da je "jedan glas lako ušutkati, no vrijeme u kojem se istina mogla dugo sakrivati je davno prošlo".

Tko je, zapravo, Gordan Lauc, čovjek koji je izazvao možda i najviše reakcija u znanstvenim krugovima u mjesecima dok se cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, bori s okrutnim virusom. Onim kojeg neki ne priznaju da uopće postoji, dok drugi uporno žele prikazati da se sve oko korone pretjeruje i da je pandemija gotova stvar.

Hrvatski jal

Lauc iza sebe ima ozbiljnu znanstvenu karijeru, od kada je 1993. godine postao mlađi, pa viši asistent na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio dodiplomski studij molekularne biologije i stekao akademski stupanj diplomiranog inženjera molekularne biologije, a 1995. je postao i doktor prirodnih znanosti iz polja Kemija, grana Biokemija.

Tada počinje i njegovo napredovanje kao predavača, pa postaje prvo docent, zatim izvanredni profesor i 2005. godine redovni profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Napreduje kao predavač i na Katedri za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, gdje je prvo pročelnik, zatim izvanredni, pa onda i redovni profesor. Osim toga je i "Adjunct Professor" u Školi za medicinske znanosti Sveučilišta u Perthu u Australiji, gostujući profesor na Sveučilištu John Hopkins, a 2007. godine osniva i postaje predsjednik uprave biotehnološke tvrtke Genos d.o.o.

Bio je i na školovanju na prestižnim znanstvenim ustanovama u svijetu, Sveučilištu u Münsteru i u Americi uz poznatu Fulbrightovu stipendiju, a kao znanstvenik sudjelovao je u nizu projekata za koje je dobio domaće i međunarodne nagrade. Izabran je i za počasnog profesora Sveučilišta u Edinburgu, dobio je Hrvatsku državnu nagradu za znanost, član je uglednih profesionalnih udruga i autor brojnih radova. Dakle, sjajna biografija.

Rođen je 1970. u Osijeku, a za sebe je znao govoriti da je kao učenik bio štreber. Dva razreda škole završio je u jednom, osvajao je nagrade na natjecanjima iz kemije. Studij je završio ekspresno, u roku, a kao mlad čovjek se oženio i ima petero djece. Sve u svemu, osebujan čovjek izuzetne radne energije, koji je očito mogao biti uspješan i u znanosti i u privatnom životu. Svi oni koji po nečemu odskaču, a Lauc svakako odskače. U sredinama kao što je Hrvatska takvi ljudi nisu uvijek dobro dočekani. Puno je tu čuvenog hrvatskog jala, zavisti koja je među znanstvenicima proširena poput krakova hobotnice, a ako netko još i javno, često i hrabro, iznosi svoje stavove koji nisu usklađeni s uobičajenima, onda su problemi još i veći. Za Lauca su počeli kad je njegov Genos počeo biti uspješna tvrtka, koju je časopis The Scientist proglasio za najbolje mjesto u svijetu za rad istraživača u kategoriji gospodarstva.

Crna ovca

Uz sav angažman na području znanosti, Lauc je sudjelovao i u procesu ulaska Hrvatske u EU, pomagao svojim stručnim znanjem i raznim Vladinim inicijativama, a mediji su znali pisati kako je svoju tvrtku od startupa pretvorio u globalnog lidera za samo desetak godina.

A onda su počeli problemi s koronom. Svaki njegov medijski istup izazvao je burne reakcije kolega, a od uvaženog znanstvenika kojeg je Andrej Plenković pozvao da pomogne savjetima Vladi i Nacionalnom stožeru, Lauc je postao crna ovca, a za neke i opasan čovjek koji iznosi pogrešne i štetne informacije.

U tom Vladinom savjetu nikada nije postojala harmonija. Neki uopće nisu bili pozvani, pa su bili uvrijeđeni, a često su se znanstvenici toliko razmimoilazili u stavovima da je premijer morao osobno gasiti požar. Epidemiolozi nisu nikako bili sretni da izjave o koroni i pandemiji daju ljudi koji se epidemiologijom ne bave, pa je dr. Bernard Kaić zamjerio Laucu koji "stvarno s tim nema veze", kada je uvaženi znanstvenih pokušavao usporediti gripu i koronu. Kada je Lauc rekao da je epidemija gotova, počela je lavina reakcija i proglašavalo ga se šarlatanom koji nadriliječništvom ide na ruku antivakserima. A kad je Lauc otvorio vruću temu pandemijskog marketinga i profita farmaceutskih kompanija, sve je još više zakuhalo. "Od kada znamo da i cijepljeni u velikoj mjeri mogu širiti virus (gotovo jednako kao i necijepljeni nakon 6-7 mjeseci) covid potvrde su potpuna besmislica čija je jedina svrha osigurati dodatne prihode Pfizeru i industriji testiranja", napisao je Lauc i otvoreno kritizirao "besmislenu i opasnu odluku Stožera".

Lauc je tvrdio i da u jednom trenutku 26 posto Zagrepčana ima protutijela, a Ivan Đikić se krajnje uzrujao i poručio "to je amaterska havarija". Slično je bilo i kada su Lauc i profesor Dragan Primorac tvrdili da je 40 posto populacije u Hrvatskoj preboljelo covid, a zajedno s poduzetnikom Nenadom Bakićem objavio je i deset točaka o "razumnom upravljanju" panedmijom.

Živo blato

A u Znanstvenom savjetu Vlade je kuhalo sve vrijeme. Petero uglednih članova, Igor Rudan, koji je najcitiraniji hrvatski znanstvenik u svijetu, Andreja Ambriović-Ristov, Nenad Ban, Petar Klepac i Branko Kolarić uporno su tražili od Plenkovića da izbaci Lauca iz savjeta, zbog kontradiktornih izjava, a na kraju su sami ispali iz Vladine kompozicije. Lauc se sukobljavao sa mnogima, a znanstvenik Igor Štagljar mu je poručio "ukopao si se u živo blato". Lauc je odgovarao riječima "pandemiju trebamo suzbiti da pri tome sačuvamo zdrav razum".

"Pred virusom koji zapravo niti po čemu nije toliko poseban, na koljena su kleknule gotovo sve svjetske vlade. Recesija zbog pandemije veća je od recesije koju je uzrokovao Drugi svjetski rat", napisao je Lauc, koji nije bio oduševljen ni najavom lockdowna.

Kada je krenula kanonada optužbi na Lauca, odgovarao je da ako Vlada ne želi slušati njegove savjete, uvijek ih može ignorirati. Bura je krenula i kada je medijima rekao da cijeli Znanstveni savjet smatra da cjepivo loše štiti od zaraze. Kažu, kada je Plenković to pročitao bio je izrazito ljut, jer je osobno činio sve da građane nagovori da se cijepe. Uslijedio je hitan demantij, a Lauc je komentirao: "To da su cjepiva loša zaštita od zaraze je bio gotovo pa konsenzus Znanstvenog savjeta. Istina je jedna, samo se ponekad malo sporije probija ako protiv sebe ima pandemijski marketing. Bolest i zaraza nisu isto. Cjepiva nisu slaba zaštita od bolesti, nego od zaraze. Slabo su učinkovita u sprečavanju širenja zaraze. To je na Znanstvenom savjetu nekoliko kolega iznijelo kao znanstvenu činjenicu. Istraživanja su pokazala da nakon pet do šest mjeseci pada zaštita od zaraze". Vlada je reagirala, poručili su da je "bilo čiji navod o tome da je stav Znanstvenog savjeta da cjepiva loše štite, u potpunosti netočan".

Lauc je isto tako uporno zastupao stav da je jedina svrha covid potvrda da Pfizer i industrija zarade, te da su covid potvrde potpuna besmislica. Kap koja je prelila čašu bila je kada je otišao korak dalje i hrvatsku Vladu usporedio s Josipom Brozom. "Kada je Tito umro imao sam samo devet godina, no i danas se vrlo živo sjećam straha koji je taj devetogodišnji dečkić osjetio za svoju budućnost kada su objavili da je Tito umro. Sustavnim pranjem mozga država je postigla da se devetogodišnje dijete pita hoće li preživjeti bez velikog vođe koji se brinuo za njega. No to nije bilo tako samo u socijalizmu, tako je od početka civilizacije - države i narodi trebaju vođe koji se 'brinu za male ljude'", napisao je Lauc i dodao: "I naša Vlada zna da mjere koje uvode nemaju nikakav značajan utjecaj na epidemiju."

I tu je bio kraj, bar za Laucov angažman u Vladinom savjetu. Šamar samom Plenkoviću. "Ne vidim kako možemo nastaviti suradnju nakon ovog, koja je on adresa da kaže ljudima da se ne drže mjera? Nastupio sam isto od početka. Imali smo Znanstveni savjet gdje su ljudi davali svoje mišljenje. Ovo danas je daleko van okvira, to je previše, ne vidim zašto. Surađivali smo, možda ćemo opet, ali ovakav poziv na neposluh nije prihvatljiv."

Ostao je gorak okus na obje strane. "Obični" ljudi, bombardirani od početka pandemije različitim stavovima, još su više zbunjeni. Koliko smo se svega do sada naslušali, a onda su događaji demantirali i stručnjake i laike. Korona je do danas nepobijeđena, a žrtava je sve više. Ni u svijetu ni kod nas nema autoriteta kojima će svi vjerovati. Lauc je u ovoj našoj maloj sredini bio tempirana bomba sa zapaljivim izjavama koje su često i krivo ili nedovoljno precizno komentirane, a uvijek su naišle na zanimanje javnosti.

Očito, bit će još svega oko korone, iako nas Bill Gates uvjerava da je na proljeće virus pod kontrolom. Naslušali smo se i takvih prognoza napretek, a, eto, dnevno u Hrvatskoj ode na drugi svijet šezdeset i više ljudi.

Povezane vijesti

• Rijedak Mozartov portret na dražbi u Christie'su u Parizu
• Botticellijeva slika mogla bi biti prodana za 80 milijuna dolara
• IMA PRIČU, DUŠU I POTPIS. PULJANIN DENIS NAĐ Radi originalne uspomene za pet minuta, deset eura, i za cijeli život