RAT ŠPIJUNA
GENERAL MATE LAUŠIĆ TVRDI: "Kad je riječ o špijunima, nema nezanimljivih zemalja, niti nezanimljivih tema. SVE SE PRATI, PA I SADAŠNJI PREDSJEDNIČKI IZBORI U HRVATSKOJ!"
Ilustracija (Arhiva)
Pogotovo su danas te službe sve više usmjerene za prikupljanje poslovnih informacija. Tko je gospodar tih informacija, gospodar je situacije. I zato je svaka informacija korisna i potrebna, jer uvijek nedostaje neki djelić kojim treba upotpuniti cijeli mozaik", kaže Mate Laušić, bivši šef osiguranja Franje Tuđmana
Rat špijuna, koji punom snagom i dalje trese susjednu Srbiju, nije se uspio preliti na Hrvatsku, jer se prijave protiv Nikole Kajkića i Dražena Letića kao hrvatskih špijuna nisu pokazale vjerodostojnima. Istovremeno, saznali smo i pozadinu špijunske afere koja je koštala Sloveniju arbitražne presude, a nema tome davno da su iz Bosne i Hercegovine stizale nebulozne optužbe da Hrvatska vrbuje građane te zemlje za prebacivanje oružja radikalima.
"Kada je riječ o špijunima, nema nezanimljivih zemalja, niti nezanimljivih tema. Sve se prati, pa i sadašnji predsjednički izbori u Hrvatskoj. Bez obzira na sužene ovlasti koje imaju hrvatski šefovi države, uvijek je svima zanimljivo znati tko će biti predsjednik ili predsjednica. To je igra koja nikada ne prestaje", kaže nam general Mate Laušić, bivši šef osiguranja Franje Tuđmana, koji izuzetno dobro poznaje rad i metode sigurnosnih službi.
Kaže da ga je iznenadila duljina priopćenja kojim je hrvatska SOA reagirala na optužbe koje su došle iz Beograda, a u odgovoru srpskoj BIA-i navela da "zabrinjava činjenica da srbijanske sigurnosne institucije, radi prikrivanja sumnji u kršenje međunarodnog prava te relativiziranja rada svojih političkih, sigurnosnih i vojnih tijela za interese trećih država, kontinuirano agresivno nastupaju prema Republici Hrvatskoj i njezinim građanima, kao i prema saveznicima u NATO-u". Obično su SOA-ina priopćenja puno kraća, ali, eto, sada su vrlo opširno reagirali, tvrdi Laušić.
Očito, špijunske afere, ili barem ono što s vremena na vrijeme dospije u javnost zagolica maštu ljudi, bez obzira što se u konačnici gotovo nikada ne sazna što se zapravo događalo. U ovoj posljednjoj, koju je srpska strana željela isfabricirati s Hrvatima u glavnoj ulozi, pokazalo se da je cilj sasvim drukčiji, a to je da Srbija i dalje nije spremna otvoriti arhive i razjasniti sudbinu nestalih, a samim time otvoriti i pitanje preostalih slučajeva ratnih zločina.
"Teško da ćemo ikada saznati tko je i zašto u Srbiji snimio primopredaju novca između ruskog špijuna i pripadnika srpske vojske, ali je to priča koja otvara niz nedoumica. Sigurno je da to nisu učinili Rusi, a tko je, teško je u ovom trenutku dokučiti", kaže Laušić.
Ali Srbiju, osim pokušaja da se Hrvati uvuku u špijunske priče, u ovom trenutku daleko više muči afera s Rusima nakon što su objavljeni snimci na kojima se vidi kako ruski špijun daje novac srpskom agentu iz redova vojske. "Tako nešto naprosto je nemoguće da se dogodi u Hrvatskoj. To je tip najnižeg kokošarenja, a bez obzira na neke afere koje su potresale i potresaju Hrvatsku vojsku, kao posljednja s vojnim pilotima, ovo što se dogodilo u Srbiji svakako se ne može dogoditi u Hrvatskoj", kaže za Glas Istre poznati politički analitičar Davor Gjenero, koji međutim ne negira činjenicu da je i Hrvatska zanimljiva za sve moguće špijunske operacije koje se vode u ovom dijelu Europe.
"Pogledajte samo kako je brojno rusko veleposlanstvo u Zagrebu i sve će vam biti jasno. Postoji ogromna analitika u tom veleposlanstvu, gotovo jednaka onoj koja je i u američkom veleposlanstvu u Zagrebu. Teško je decidirano tvrditi, ali se može pretpostaviti da su gotovo dvije trećine onih koji rade u ruskom veleposlanstvu angažirani i na obavještajnim poslovima", kaže Gjenero, dodajući da su Rusi zainteresirani i za poslove vezane oko izvoza nafte i plina, Fortenove i drugih poslovnih akvizicija gdje je prisutan ruski kapital.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
