Europska komisija je u ponedjeljak predložila niz mjera za smanjenje otpada u moru, koje, između ostaloga, uključuju zabranu određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, a za koje postoji prihvatljiva alternativa, poput plastičnih štapića za uši, pribora za jelo, tanjura, slamki, štapića za miješanje pića ili držača za balone.
Predložene mjere su u rasponu od zabrane određenih proizvoda do obveznog recikliranja.
Deset plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu te izgubljen i odbačeni ribolovni alat čini 70 posto cjelokupnog morskog otpada.
Komisija predlaže da se u slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu zabrane jednokratni plastični proizvodi.
U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjeva koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenja obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem otpadom i čišćenjem otpada.
"Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući današnjim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode", izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, dodajući da je plastični otpad veliki problem koji se mora rješavati na razini EU-a.
"Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog niti s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost", rekao je sa svoje strane potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen.
Osim zabrane pojedinih plastičnih prozvoda, države članice će morati smanjiti uporabu plastičnih čaša za višekratnu uporabu, bilo donošenjem nacionalnih ciljeva smanjenja, bilo ponudom alternativnih proizvoda na prodajnim mjestima ili zabranom dijeljenja jednokratnih plastičnih proizvoda bez naplate.
U troškovima gospodarenja otpada, čišćenja i u mjerama za veću osviještenost u pogledu uporabe plastičnih posuda sudjelovat će i proizvođači.
Države članice bi po prijedlogu trebale do 2025. godine organizirati prikupljanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice putem programa povratne naknade.
Na određenim proizvodima bit će obvezne jasne i standardizirane oznake u kojima se navodi kako proizvod treba odložiti u otpad, kakav negativan utjecaj proizvod ima na okoliš i postoji li u proizvodu plastika. To će se odnositi na higijenske uloške, vlažne maramice i balone.
Države članice morat će raditi na jačanju svijesti kod potrošača o negativnom učinku bacanja jednokratne plastike i ribolovnog alata te o dostupnim sustavima ponovne uporabe i mogućnostima gospodarenja otpadom za sve navedene proizvode.
Kada je riječ o ribolovnom alatu, koji čini 27 posto ukupnog otpada na obali, Komisija postojeći okvir politika namjerava dopuniti programima odgovornosti proizvođača ribolovnog alata koji sadrži plastiku. Proizvođači plastičnog ribolovnog alata morat će snositi troškove preuzimanja otpada iz lučkih uređaja za prihvat te njegova prijevoza i obrade. Snosit će i troškove mjera za jačanje osviještenosti.
Prijedlozi Komisije upućeni su Vijeću i Europskom parlamentu, koji o tome suodlučuju. Komisija ih poziva da to pitanje rješavaju kao prioritetne i da ponude konkretna rješenja prije europskih izbora u svibnju sljedeće godine. (Hina)