PULA
Dodjelom nagrada završen 25. Sa(n)jam knjige u Istri
(Hina/EPA)
Nagradu publike "Libar za vajk" ove je godine osvojila knjiga "Poštovani kukci i druge jezive priče" Maše Kolanović, a čitateljska nagrada dr. Ivo Borovečki pripala je Neviji Matošević, a čijom je dodjelom u pulskom Domu hrvatskih branitelja u nedjelju navečer završen ovogodišnji 25. Sa(n)jam knjige u Istri.
"Poštovani kukci i druge jezive priče" Maše Kolanović, u nakladi Profil knjige, je zbirka grotesknih priča kojima, kako se čulo na dodjeli, autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanjem priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt.
Nagradu, staklenu skulpturu dizajnera Mauricija Ferlina i sedam tisuća kuna, koje osvajaju i nakladnik i autor knjige, u Puli je osobno primila književnica Maša Kolanović uz Adrianu Pitešu, urednicu naklade Profil knjiga.
Nagradu "Libar za vajk" pulski Sajam utemeljio je prije pet godina i danas je, ocijenjeno je, prepoznata kao važna nagrada koja ukazuje na iznimna dostignuća hrvatskih nakladnika. Žiri koji tvori četvero hrvatskih knjižara, Dražen Dabić, Vlatka Balinčić, Dragana Vujatović i Marina Habuzin, nominirao je ove godine petnaest naslova. U izbor za nagradu "Libar za vajk" konkurirali su knjižni naslovi hrvatskih nakladnika objavljeni između 1. listopada 2018. i 1. listopada 2019.
Publika pulskog Sajma birala je knjigu za koju vjeruje da se zbog svoje vrijednosti zaslužuje čuvati za vajk, zauvijek. Dosadašnji dobitnici ove nagrade bili su Miljenko Jergović ("Sarajevo, plan grada"), Olja Savičević Ivančević ("Pjevač u noći"), Orhan Pamuk ("Čudno je u mojoj glavi") i Ješa Denegri ("Gorgona").
Čitateljska nagrada Dr. Ivo Borovečki, koja nosi ime znamenitog pulskog radiologa, utemeljena je prije šest godina i dodjeljuje se najčitatelju Sajma, a ove je godine pripala Neviji Matošević, dugogodišnjoj fizioterapeutkinji pulske bolnice koju kroz život u nijednom trenutku nisu zaustavili kronični problemi s vidom. Danas vitalna umirovljenica redovito čita knjige tiskane na Braillevom pismu ili sluša knjige u mp3 formatu koji je naslijedio audiokasete i magnetofonske vrpce s kojima je sve krenulo 1964. godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
}
