Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić objasnila je faze ispitivanja cjepiva i otkrila koje je razumno vijeme u kojem bismo mogli dobiti adekvatan lijek ili cjepivo protiv koronavirusa, piše Novi list.
Taj lijek nije pokazao jače nuspojave i ima izvjesne pozitivne učinke. Dugotrajne su faze razvoja učinkovitog i neškodljivog cjepiva i sigurno do jeseni neće moći biti cjepivo ili lijek ispitani da bi mogli biti proglašeni 100 posto neškodljivim ili učinkovitim", rekla je Markotić i dodala kako do jeseni možemo dobiti kandidat cjepivo koje bi po ubrzanom postupku bilo pušteno, no pratilo bi se po strogim pravilima, a možda i neki od lijekova poput Remdesivira bude pušten u promet.
"Bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv", odgovorila je Markotić.
Opisala je faze nakon kojih se može reći da imamo siguran i učinkoviti lijek ili cjepivo.
"Prvo se rade istraživanja u laboratorijima da se vidi što je kandidat za cjepivo, zatim ispitivanja na životinjama i tu je važno ponovno potvrditi da ne škodi. Nakon toga slijede ispitivanja učinkovitosti hoće li se javiti antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Zatim ide faza u kojoj se na manjem broju ljudi primjenjuje cjepivo i opet gledate neškodljivost koja se ne mora vidjeti odmah. Onda ide faza s par tisuća ispitanika, ponovno je u prvom redu neškodljivost. Ispituje se stvaraju li se antitijela i zatim se testira na više kontinenata i na stotinama tisuća ljudi. Zadnja faza je cjeloživotno praćenje cjepiva što uključuje i prijavu nuspojava", objasnila je Markotić i ponovila u kojem vremenskom periodu je razumno očekivati cjepivo.
"Po normalnom postupku 3, 5, 10 godina, po ubrzanom postupku godinu do dvije s punom sviješću da postoje rizici nepotpune učinkovitosti", dodala je.