Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su neophodne za demokraciju i svakodnevni život budući da se suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu i ne smiju zanemariti. Počevši od sve veće geopolitičke napetosti i sukoba, pa preko hibridnih prijetnji i prijetnji kibernetičke sigurnosti, manipulacija informacijama i uplitanja stranih zemalja do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga je Europska komisija pokrenula strategiju za pripravnost kako bi poduprla države članice i povećala sposobnost Europe da spriječi nove prijetnje i na njih učinkovito odgovori.

Hitna potreba

Stvaranju strategije prethodilo je izvješće o pripravnosti i spremnosti EU-a koje upozorava na hitnu potrebu jačanja civilne i vojne pripravnosti te spremnost Europe za suočavanje sa sve većim sigurnosnim izazovima u području zdravlja, migracija, tehnološke sigurnosti, klime, obrane ili gospodarstva.

- Potrebna je i temeljita promjena načina razmišljanja te promjena načina na koji shvaćamo pripravnost i određujemo je kao prioritet u cijeloj Europskoj uniji, navela je Komisija.

Dijelovi europskog projekta su mir i stabilnost. Kako ističu čelnici EK-a, Europa se suočava s novom stvarnošću, obilježenom rastućim rizicima i dubokom neizvjesnošću. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine, rastuće geopolitičke napetosti, državno sponzorirani hibridni i kibernetički napadi, sabotaže, ciljanje kritičnih sredstava, manipulacija stranih informacija i ometanje te elektronička ratovanja, postali su trajno obilježje današnje stvarnosti. Podsjeća se i da je pandemija koronavirusa pogoršala već postojeće nejednakosti i pokazala da lanci opskrbe Unije medicinskim proizvodima, hranom i kritičnih sirovina mogu biti snažno poremećeni. U aktualnom kontekstu surovih geopolitičkih i gospodarskih natjecanja i sukoba, oni su sve ranjiviji na gospodarsku manipulaciju i prisile.

EU je sve više izložen posljedicama klimatskih promjena, nastavlja se degradacija okoliša i rizik od daljnjih pandemija. Europa je također kontinent koji se najbrže zagrijava što pokazuju prirodne katastrofe, od poplava do suša i šumskih požara, toplinskih i hladnih valova i oluja.

- Ako se ne poboljšaju strukturni kapaciteti članica za upravljanje rizicima, troškovi klimatskih promjena samo će se povećati u godinama koje dolaze, uključujući sve veći pritisak negativnog utjecaja klimatskih promjena u drugim dijelovima svijeta što bi moglo izazvati poremećaje u trgovini i globalne opskrbne lance, smatra Komisija.

Strategiju za pripravnost Unije uključuje 30 ključnih mjera i detaljan akcijski plan za ostvarivanje ciljeva Unije za pripravnost te razvoj kulture pripremljenosti u svim politikama EU-a.

Ciljevi i mjere strategije uključuju zaštitu ključnih društvenih funkcija Europe razvijanjem minimalnih kriterija pripravnosti za osnovne usluge kao što su bolnice, škole, promet i telekomunikacije, povećanim stvaranjem zaliha ključne opreme i materijala te poboljšanjem prilagodbe klimatskim promjenama i dostupnost ključnih prirodnih resursa kao što je voda.

- Uspostavom kriznih centara EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim strukturama Unije jača se koordinacija odgovora na krizne situacije dok se provođenjem redovitih vježbi pripravnosti na razini EU-a, ujedinjujući oružane snage, civilnu zaštitu, policiju, sigurnost, zdravstvene radnike i vatrogasce te olakšavanjem ulaganja u dvojnu namjenu jačaju civilno vojne suradnje, navodi se u strategiji EK-a.

Procjena rizika

Razvijanjem sveobuhvatnih procjena rizika i prijetnji na razini EU-a, kako bi se pomoglo u sprečavanju kriza kao što su prirodne katastrofe ili hibridne prijetnje, jača se sposobnost predviđanja, dok se osnivanje javno-privatne radne skupine za pripravnost i oblikovanjem protokola za hitne slučajeve s poduzećima kako bi se osigurala brza dostupnost osnovnih materijala, robe i usluga te osigurale kritične proizvodne linije povećala bi se javno privatna suradnja.

Cilj je također i promicati potaknuti stanovništvo da se drži praktičnih mjera, kao što je održavanje osnovnih potrepština najmanje 72 sata u hitnim slučajevima te integrirati nastavu o pripravnosti u školske kurikulume. Planira se i uvođenje Dana pripravnosti EU-a. U slučaju izvanrednih situacija, poput prirodnih katastrofa ili drugih kriznih događaja, preporučuje se da svako kućanstvo ima osnovne zalihe koje mogu osigurati samodostatnost tijekom prvih nekoliko dana.

Prema preporukama Ravnateljstva civilne zaštite RH paket osnovnih zaliha u slučaju prirodnih katastrofa ili drugih izvanrednih situacija trebao bi sadržavati vodu, hranu, lijekove, komplet prve pomoći, higijenske potrepštine, dokumente, komunikacijska sredstva, punjače za mobitele te zviždaljku za signalizaciju, svjetiljku s baterijama i rezervne baterije. Na zalihi se preporučuje imati najmanje četiri litre vode po osobi, što je dovoljno za 48 sati. Od hrane se preporučuju nekvarljive namirnice kao što je konzervirana hrana, krekeri, čokoladice, energetske pločice i tost. Važno je osigurati i zalihe propisanih lijekova za sve članove obitelji kao i osnovne lijekove bez recepta poput analgetika i antipiretika. Higijenske potrepštine uključuju sapun, šampon, zubnu pastu i četkice, toaletni papir, vlažne maramice, sredstva za dezinfekciju i ženske higijenske proizvode. Dobro je imati uz sebe i fotokopije osnovnih osobnih dokumenata svih članova obitelji, a od komunikacijskih uređaja prijenosni radio s baterijama za praćenje vijesti i uputa nadležnih službi.

Državne zalihe

Važno je napomenuti da Hrvatska ima uspostavljene strateške robne zalihe koje uključuju prehrambene i neprehrambene proizvode za opskrbu stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih ili tehnoloških nepogoda. Te zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu za oko 50 tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana. Iako država ima ove zalihe, preporučuje se da građani budu samostalno pripremljeni za prve dane nakon eventualne katastrofe, dok se ne uspostavi organizirana pomoć.

U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništima za građane, lani bilo 2.040 skloništa kapaciteta 368 tisuća građana. To je nešto manje od 10 posto ukupnog broja stanovništva prema popisu iz 2021. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1.637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168 tisuća Zagrepčana. Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa, od čega ih je 170 dano na korištenje.

Finska i Švedska imaju najviše izgrađenih skloništa u Europi. Skloništa u Finskoj mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana, od ukupno 5,6 milijuna, a po potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, pak, kažu da svaka građevina veća od 1.000 četvornih metara mora imati sklonište.

EU će, kako naglašava Europska komisija, usmjeriti svoje napore na povećanje spremnosti stanovništva u suradnji s državama članicama, s posebnim naglaskom na poticanje kulture otpornosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. To uključuje poboljšanje javne svijesti o rizicima kroz ciljane informativne kampanje, obrazovne programe i dostupne internetske resurse. Napori će se također usredotočiti na osnaživanje građana za poduzimanje proaktivnih mjera za pripremu za krize, kao što je izrada planova za hitne slučajeve kućanstava i skladištenje osnovnih zaliha. EU će također podržati razvoj učinkovitih sustava javnog upozoravanja i komunikacije u kriznim situacijama u državama članicama kako bi doprli do svih građana, bez obzira na njihovu lokaciju, jezik ili okolnosti.

Povezane vijesti

• JESTE LI ZNALI? Pojavila se inicijativa da se 16. prosinca proglasi Danom hrvatskih branitelja Istre jer se na današnji dan za Pulu dogodilo nešto izuzetno važno i spasonosno
• U Barceloni predstavljen dokumentarac o silovanjima tijekom rata 1991-95.
• Varaždin: Civilna zaštita pojačava aktivnosti na upravljanju javnim skloništima