Ilustracija (Pexels)
Što će biti s cijenom kave u trgovinama i ugostiteljskim objektima u nadolazećem razdoblju? Vrijeme će pokazati, ali ako je suditi po stanju na svjetskom tržištu, čini se da će cijena morati rasti. Jer, brazilski uzgajivači kave gotovo su ispraznili skladišta, i to pola godine prije nove berbe, zapljusnuti valom potražnje, koja je gotovo udvostručila cijene u proteklih 14 mjeseci.
Cijene arabike, najpopularnijeg zrna koje se koristi u većini mljevene pržene kave, skočile su za čak 70 posto u 2024. i gotovo za 20 posto od početka ove godine. Prije tri tjedna premašile su 4,30 dolara za nepunih pola kilograma, odnosno više od 8.600 dolara za tonu, a prema podacima od 28. veljače, ta se brojka popela i na 9.049 dolara za tonu.
S druge strane, robusta, drugo najpopularnije zrno koje se često koristi za proizvodnju instant-kave, poskupjela je lani za 72 posto, a prije tri tjedna cijena joj se nakratko popela na najvišu razinu otkada se njome trguje na burzi, dosegnuvši 5.847 dolara za tonu, odnosno oko 2,9 dolara za pola kilograma.
Poljoprivrednici u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču kave, ispraznili su skladišta i usmjerili zalihe u rekordan izvoz u 2024. kako bi profitirali na rekordnim cijenama. Hina prenosi izjavu Williana Cesara Freirija, voditelja prodaje u trećoj najvećoj brazilskoj zadruzi kave Cocapecu iz savezne države Sao Paulo, koji kaže da nikada u veljači nisu imali tako niske zalihe, a još je dosta vremena do novog uroda.
Cocapec je od članova zadruge u 2024. godini primio 1,1 milijun vreća, gotovo 27 posto manje nego u 2023., jer su oskudne padaline naštetile proizvodnji.
Čini se da je proizvodnja poboljšana samo u Cooxupeu, najvećoj svjetskoj zadruzi uzgajivača kave, u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais, najvećoj po proizvodnji. Ondje su puna skladišta, no ona je gotovo u cijelosti prodana klijentima i samo čeka otpremu.
– Uzgajivači kave već su prodali 90 posto lanjskog uroda i preostala im je najmanja količina otkada vodimo evidenciju, kažu iz Cooxupeua.
Kako na ova kretanja reagiraju domaći dobavljači/proizvođači kave? U Francku smiruju situaciju.
– Što se tiče zaliha kave, ali i čaja, u Francku za sada nemamo problema s time. Naravno, ovakve stalne promjene u globalnim lancima opskrbe mogu zahtijevati prilagodbe u našoj operativnoj strategiji kako bismo se učinkovito nosili s eventualnim nepredviđenim okolnostima i budućim izazovima. Stoga ostajemo proaktivni u praćenju situacije i pripremni za eventualne buduće izazove kako bismo osigurali stabilne zalihe i kontinuitet našeg poslovanja, odgovara na naš upit Ivana Tavra, direktorica korporativnih komunikacija.
I u Atlantic grupi s iznimnom pozornošću prate situaciju.
– Kod pojedinih burzovnih roba, a u to se svrstava i kava, nakon već duljeg razdoblja rasta cijena sirovine na svjetskom tržištu, tijekom posljednjih godinu dana došlo je do novog ekstremnog povećanja cijena.
Uzroci ovih povećanja vrlo su kompleksni, od kombinacije lošeg uroda izazvanog nepovoljnim vremenskim prilikama, niskog stanja zaliha sirovina prenesenih iz prethodnog razdoblja, rastućih troškova rada, fluktuirajuće potražnje, geopolitičkih tenzija i ratova preko zastoja u dobavnim lancima sve do promjene navika potrošača u svijetu, prije svega na azijskom tržištu gdje se bilježi sve veća konzumacija kave, što je dodatno utjecalo na to da potražnja premaši ponudu, kaže Gabrijela Kasapović, izvršna direktorica Korporativnih komunikacija unutar Atlantica.
Dodaje da su pod utjecajem svih ovih faktora cijene sirovina na svjetskim burzama dostigle rekordne razine i nemaju tendenciju opadanja.
– Tako je sada cijena arabike veća sto posto, a nabavna cijena robuste porasla je za gotovo 130 posto uspoređujući kraj 2024. s krajem 2023. godine. Teško je i u ovoj godini očekivati osjetniju stabilizaciju tržišta, pa očekujemo da će cijene sirovine i dalje ostati izuzetno visoke, ocjenjuje Kasapović.
U obje tvrtke nastojali su, sve do sada, poštedjeti krajnje potrošače.
– Unatoč rastu svih ovih troškova u posljednje gotovo četiri godine, nastojali smo da se efekt tržišnih poremećaja u što je moguće manjoj mjeri prenese na potrošače, zbog čega smo veći dio sami amortizirali.
Uzimajući u obzir poskupljenja prehrambenih proizvoda s kojima se suočavaju naši potrošači i posljedični pad kupovne moći, svjesno smo išli na smanjenje naših profitnih marži, što se u konačnici odrazilo na pad naše profitabilnosti, pojaš-?java Tavra iz Francka.
I Kasapović ističe kako su u Atlanticu već nekoliko godina, kroz sve krize koje su iza njih i opći rast ulaznih troškova, amortizirali dramatična poskupljenja, ne prenoseći ih većim dijelom na potrošača.
– Tako je i ukupna razina nužnog povećanja proizvođačkih cijena znatno manja od ukupnog rasta stvarno nastalih troškova, što znatno utječe na poslovni rezultat biznisa kave. Kako bismo održali kvalitetu koju potrošači očekuju, za nas ne postoji opcija primjesa supstituta, koji su najjednostavniji način uštede, te je neizbježno da se povećanje ulaznih troškova reflektira i na cijenu finalnog proizvoda, nagovješćuje Kasapović.
Nažalost, najnovija procjena ovogodišnje berbe u Brazilu je dodatno znatno smanjena, a s obzirom na to da su i zalihe minimalne, teško je očekivati da se zadovolje potrebe za arabikama globalno. Dodatno su i procjene sljedeće berbe također smanjene zbog izuzetno sušnog razdoblja tijekom sazrijevanja nove berbe, pa je procjena da će se manjak arabike osjećati najmanje do 2026. godine.
Budući da je zbog logističkih problema dopreme arabike iz Brazila kasnila isporuka kave od kraja 2023., fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kave u zemljama konzumenata i podignuli razinu burze, a time i cijenu arabike na visoke razine.
Kod robuste postoji i velik izazov nedovoljne raspoloživosti zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u zemljama podrijetla, budući da su dva najveća izvoznika, Vijetnam i Indonezija, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta podbacila s berbama, a postoji i dodatni problem transporta, napadi na tranzitne brodove, produljena vremena tranzita za dvostruko i više, što posljedično odražava i u ekstremnim poskupljenjima.
– Dugoročno je to ipak neodrživo za sve aktere na domaćem tržištu kave i općenito. Najvjerojatnije je da bi se, bez daljnjih cjenovnih intervencija, domaće tržište kave suočilo s velikim rizikom održanja kvalitete i gubitka kontinuiteta proizvodnje, odnosno s ozbiljnim izazovom da uopće opskrbljuje tržište kavom, ocjenjuje Gabrijela Kasapović iz Atlantica.
Prema posljednjim podacima Eurostata, koji su objavljeni u svibnju 2024., u Hrvatskoj je cijena kave najviše rasla, u usporedbi s drugim državama Europske unije. Tako je od ožujka 2023. do ožujka 2024. cijena kave u Hrvatskoj narasla za 7,4 posto. Najveće poskupljenje nakon Hrvatske doživjele su Rumunjska (6,8 posto) i Bugarska (6,6 posto). No, nije situacija ista za sve.
U 15 država EU-a u spomenutom je razdoblju cijena kave rasla, dok je u 12 država cijena kave padala i to značajno. Tako je u Finskoj kava bila jeftinija za 15,5 posto u ožujku 2024., u odnosu na ožujak 2023., u Litvi 15,4 posto, Norveškoj 7,7 posto i Danskoj 7,5 posto.
Kad bismo išli još malo dalje u prošlost, vidjeli bismo da je ta cijena još i veća. Sjetit ćete se da je prije uvođenja eura cijena velike kave s mlijekom u kafiću varirala od 8 do 10 kuna, a da bi nakon nekog vremena po uvođenju eura porasla na otprilike 1,5 eura, a sada dosiže i do 2 eura (J. K.)