Raste broj zaposlenih ali i broj izdanih dozvola za strance: Ove godine preko 53 tisuće

(Snimio Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Sezonski uzlazni trend zapošljavanja, koji je započeo u veljači, dodatno je ubrzao tijekom ožujka. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj osiguranika prošlog je mjeseca povećan za više od 11.000, čime je ukupna brojka zaposlenih dosegla 1,72 milijuna. Time je nastavljen očekivani porast radne aktivnosti uoči turističke sezone.

Glavni pokretači ovog rasta očekivano dolaze iz sektora turizma i ugostiteljstva, kao i iz građevinarstva. Upravo te dvije gospodarske grane odgovorne su za gotovo polovinu ukupnog mjesečnog porasta zaposlenosti. S obzirom na sezonalnost i dosadašnja kretanja, sličan uzorak može se očekivati i u nadolazećim mjesecima, piše Poslovni dnevnik, a prenosi N1.

U prilog tome govore i najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim radnim dozvolama za strane državljane izvan Europske unije. Tijekom ožujka izdano ih je nešto više od 19.000, od čega se više od 12.000 odnosi na dozvole za rad u turizmu, ugostiteljstvu i građevinskom sektoru. U kumulativu, tijekom prva tri mjeseca 2025. izdano je ukupno 53.662 dozvola za boravak i rad, što je oko 1470 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Unatoč ukupnom porastu, vidljiv je blagi pad broja dozvola izdanih za nova zapošljavanja – 34.000 ove godine naspram više od 36.000 u istom razdoblju lani. Također je izdano nešto manje sezonskih dozvola, ali s druge strane, značajno je porastao broj produženja već postojećih – za više od četiri tisuće, što ih ukupno čini više od 17.000.

Najveći broj radnih dozvola i dalje se izdaje državljanima Nepala, na koje otpada više od petine ukupno izdanih dozvola, odnosno preko 12.000. To predstavlja godišnji rast od 13 posto, a potvrđuje i trend smanjene dostupnosti radne snage iz zemalja u neposrednom susjedstvu. Promatrajući ožujak posebno, broj izdanih dozvola za državljane Nepala gotovo je jednak onima iz Bosne i Hercegovine, no u tromjesečnom zbroju radnika iz BiH ove je godine 620 manje nego lani – ukupno 9389. Manji broj dozvola izdano je i za državljane Srbije, kojih je nešto manje od šest tisuća, dok se jedino državljani Sjeverne Makedonije iz regije bilježe blagi porast.

Usporedno s padom iz susjednih zemalja, nastavlja se rast radnih dozvola za radnike iz Azije. Iznimka su državljani Bangladeša, za koje je ove godine izdano nešto manje dozvola, dok su Filipinci i Indijci u snažnom porastu. Filipinci su tako u prva tri mjeseca dobili gotovo šest tisuća dozvola, što je oko 1800 više nego lani, a broj dozvola za Indijce porastao je na 5555, što je povećanje od otprilike 500. Posebno izražen relativni rast bilježi Egipat, gdje je broj dozvola prešao dvije tisuće, što predstavlja porast veći od 50 posto.

Građevinski sektor i dalje je vodeći po broju radnih dozvola za strance, s više od 17.000 izdanih dozvola do kraja ožujka. Međutim, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine to je pad za više od dvije tisuće. Istodobno, turizam i ugostiteljstvo bilježe rast – izdano je 15.870 dozvola, što je 1640 više nego lani. Trgovina je također zabilježila skok za gotovo 900 dozvola (ukupno 2779), a sektor prometa i veza povećao se za više od 650, čime je prešao brojku od 4400 radnih dozvola.

Promatrajući širu sliku zaposlenosti kroz broj osiguranika u HZMO-u, trenutačnih 1,72 milijuna predstavlja rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani – ili oko 54.500 više radno aktivnih osoba. Usporedi li se sa stanjem iz prvog kvartala 2022., zaposlenost je viša za 6,1 posto, odnosno gotovo 99.000 osoba, dok je u trogodišnjoj perspektivi riječ o povećanju od 137.000, što iznosi rast od 8,7 posto.

Po djelatnostima, najviše su u posljednjih godinu dana rasle brojke zaposlenih u građevinarstvu – čak 9700 osoba više. Slijede zdravstvena i socijalna skrb, u kojima je zaposleno 7217 osoba više nego lani, te javna uprava i obrana, s porastom od oko 5900 osiguranika.

S druge strane, pad broja zaposlenih zabilježen je u sektoru financijskih usluga (270 osoba manje), prerađivačkoj industriji (pad za oko 1200) te u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje je broj osiguranika smanjen za 170 u odnosu na prošlu godinu, prenosi N1.