Bojkot trgovine i dramatično smanjenje osobne potrošnje nikome ne idu u korist, no vjerujem da će Vladina mjera o ograničavanju cijene 70 proizvoda polučiti željeni učinak, kaže uz ostalo predsjednik HGK Luka Burilović u razgovoru za Pogled.hr, u kojemu priznaje da je prošlogodišnji snažan rast plaća u javnom sektoru bio jedan od čimbenika koji su doprinijeli inflaciji.

Poziva sve dionike u proizvodnom i opskrbnom lancu da presipitaju moguće uštede i korekcije cijena. No, unatoč svim izazovima, smatra da je Hrvatska danas spremnija na neke buduće gospodarske šokove.

Inflatorna "bura"

Cijelu prošlu godinu, a posebno zadnja četiri mjeseca svjedočimo inflaciji cijena hrane i usluga. Vlada je ograničila cijene 70 proizvoda u pokušaju suzbijanja inflacije. Može li Vlada učiniti više u sprječavanju rasta cijena?

- Valja podsjetiti da je početkom rujna prošle godine Vlada donijela novi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva. Radilo se o čak sedmom paketu mjera kako bi se interveniralo u tržištu s ciljem zaštite najranjivijih skupina građana te mikro i malih poduzeća koja su bila posebno pogođena rastom cijena energenata. Premda su u trenutku donošenja mjera cijene energenata stabilizirane, a inflacija iznosila 1,8 posto, Vlada je išla u postupno smanjenje subvencija kako ne bi došlo do prevelikog inflatornog pritiska uslijed naglog povratka na tržišne postavke funkcioniranja gospodarstva.

Na žalost, naše ali i globalno gospodarstvo je u razmaku od nekoliko godina doživjelo snažne poremećaje; od prekida dobavnih lanaca i pada proizvodnje uzrokovane pandemijom koronavirusa do rata u Ukrajini i rasta cijena hrane i energenata, naglog smanjenja gospodarske razmjene Europe i Rusije, pa do brojnih mjera državnih intervencija i programa za poticanje gospodarske aktivnosti što je u nekim situacijama dovelo i do nerazmjera ponude i potražnje. Tržišna ekonomija je složeni ekosustav te poput lijeka koji ima i kontraindikacije, svaka mjera, odnosno tržišna intervencija, često izaziva i neželjene posljedice. Na žalost, inflacija je od rujna prošle godine u Hrvatskoj postupno rasla i trenutačno imamo najvišu stopu rasta u eurozoni. Ipak, vjerujem da je navedeni rast privremen i da ćemo tijekom godine doći na prihvatljivu razinu od 3 do 3,5 posto inflacije.

Razumljivo je da građani teško podnose inflaciju i nemaju vremena čekati smirivanje ove inflatorne "bure" pa je Vlada posegnula za novim krugom mjera, ovog puta, ekstenzivne liste ograničenih cijena 70 osnovnih proizvoda. Vjerujem da će mjera polučiti željeni učinak, no s obzirom na rečeno, potrebno je što kratkotrajnije posezati za bilo kojim oblikom intervencije u slobodno tržište. Utoliko, smatram da je Vlada postupila adekvatno, vodeći brigu o tržišnim akterima i ukupnim okolnostima u društvu. Država ima i druge, premda ograničene alate kojima može utjecati na tržište, a one se prije svega očituju u strožem nadzoru i regulaciji. Pojedine odredbe najnovijeg paketa mjera ukazuju da je Vlada posegnula i za ovim instrumentima.

Slažete li se s ocjenama iz Vlade da je inflacija u Hrvatskoj rezultat robusnog gospodarskog rasta i povećanja prihoda građana?

- Svakako je postojana domaća potražnja u uvjetima rasta plaća i broja zaposlenih jedan od ključnih razloga za višu inflaciju u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju. Svjedoci smo da je čak Hrvatska narodna banka nedavno postrožila uvjete kreditiranja, pogotovo za potrošačke kredite. To Vam govori koliko je domaća potražnja trenutačno jaka u Hrvatskoj i ona je svakako jedan od ključnih izvora inflacije.

Ako se osvrnemo na razdoblje od prije deset godina, vidimo da smo bili na europskom začelju; spori oporavak od krize, stagnacija platežne moći, visoka nezaposlenost, nedovoljno povlačenje EU sredstava i iseljenički val, obilježili su sredinu prošlog desetljeća. Primjerice Hrvatska je 2015. imala više od 280.000 nezaposlenih, uz prosječnu plaću 742 eura, dok je stopa inflacije bila negativna i iznosila je -0,5 posto. Deset godina kasnije imamo 91.500 nezaposlenih, prosječnu plaću od 1.366 eura ali i inflaciju od 4 posto. Hrvatska je u proteklom desetljeću ubrzano konvergirala, danas smo na dohvat prosjeka standarda od 80 posto razvijenosti EU-a, gospodarstvo je otpornije, bilježimo povijesno visoku zaposlenost i manjak radne snage u mnogim sektorima, a gospodarski rast je dodatno pojačan sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izdašnim povlačenjem sredstava iz trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, ali i kontinuiranim priljevom turističkih prihoda i inozemnih doznaka velikog broja građana koji rade u inozemstvu.

Usprkos svim izazovima, Hrvatska je danas spremnija i otpornija na neke buduće gospodarske šokove. To je važno u trenutku kada je neizvjesno kako će se nova američka administracija odnositi prema svojim europskim trgovinskim partnerima i koliko će trajati oporavak njemačkog gospodarstva.

Zadnja karika

Iako cijene usluga najviše doprinose rastu inflacije, bijes potrošača usmjeren je na sektor trgovine jer većina građana poskupljenja u trgovinama smatra neopravdanima. Koji su razlozi stalnog rasta cijena u Hrvatskoj?

- Razumljivo je da su potrošači usmjereni na zadnju kariku u lancu, na trgovce i maloprodaju koja je njima najizloženija i po mišljenju potrošača, najodgovornija za rast cijena. U cijelom lancu postoji niz faktora koji mogu utjecati na rast cijena, od samih proizvođača koji pak u mnogim granama prerađivačke industrije ovise o cijenama energenata i repromaterijala do uvoznika, distributera i naposljetku maloprodajnih lanaca. Kraći dobavni lanci znače i manje troškove, a time opet apostrofiram i važnost domaće proizvodnje. Primjerice, u razdoblju od početka 2020. do danas, proizvođačke cijene u primarnoj proizvodnji hrane narasle su 34,6 posto, proizvođačke cijene hrane u industriji narasle su 25,8 posto, cijene hrane u uvozu za 45,9 posto, a potrošačke cijene hrane za 40,2 posto.

Ovi podaci jasno govore o problemu niske samodostatnosti i velike uvozne ovisnosti koja također generira rast cijena. Tu su i brojni drugi faktori, no činjenica je da je rast osobne potrošnje i snažna potražnja utjecala na rast cijena. Naposljetku, Hrvatsku je prošle godine posjetilo 21,3 milijuna turista, ujedno novih potrošača koji su dodatno povećali potražnju za proizvodima i uslugama.

Cijeli razgovor pronađite na portalu Pogled.hr.

Povezane vijesti

• Tvrtkama Alden i SIC po deset tisuća kuna
• Valter Flego: Spreman sam za još jedan mandat
• AZZRI i HGK u Anconi