Kako Hrvatsku učiniti atraktivnijom za strane studente? - naziv je međunarodne konferencije koju danas, u okviru obilježavanja 70. obljetnice Medicinskog fakulteta u Rijeci, organizira ta visokoškolska ustanova u suradnji s Novim listom.

Konferencija će se realizirati kroz dva panela. Prvi, pod nazivom »Strani studenti u Hrvatskoj: konkretni problemi i rješenja«, bavit će se konkretnim problemima studiranja stranih državljana u Hrvatskoj i rezultirat će prijedlogom mjera za njihovo rješavanje, dok će se drugi panel, pod nazivom »Kako privući strane studente u Hrvatsku: politike i akcije«, baviti općenitijim politikama poticanja povratka potomaka hrvatskih iseljenika u domovinu, kao i akademskim inicijativama usmjerenim promicanju Hrvatske kao atraktivne sredine za strane studente.

(Snimio Vedran Karuza)

Kao sugovornici, kaže dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. Goran Hauser, na konferenciji će danas sudjelovati ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Danijela Horvatek Tomić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Također, odazvat će se i predstavnici dekanske konferencije medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, Matice hrvatske, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Sveučilišta u Rijeci.

Vratiti dijasporu

Okupljate sve relevantne dionike visokoškolskog sustava, ali i izvan njega. Što je cilj današnje konferencije?

- Cilj je ukazati na potrebu za daljnjom internacionalizacijom studiranja u Hrvatskoj, ali i naznačiti probleme s kojima se sveučilišna administracija sreće pri pokušajima regrutiranja stranih studenata za studiranje u Hrvatskoj. Puno napora je uloženo od strane Vlade Republike Hrvatske i Rektorskog zbora, ali smatramo da je pred nama još puno posla. Medicinski fakulteti u Hrvatskoj tu imaju vodeću poziciju, jer se na četiri naša fakulteta izvode studiji na stranim jezicima. Zagreb, Rijeka i Split imaju studije na engleskom, a Osijek na njemačkom jeziku i to s velikim brojem studenata.

(Snimio Vedran Karuza)

Mi smo predvodnici u internacionalizaciji i želimo podijeliti neke svoje dobre prakse i iskustva na tom području. S druge strane, dosta je još administrativnih problema na koje nailazimo pogotovo kada su u pitanju studenti iz non EU zemalja. Želimo na konferenciji istaknuti potrebu jače integracije s našom dijasporom. Tu mislim na »staru« dijasporu, potomke naših iseljenika koji su još u prošlom stoljeću otišli iz Hrvatske, a njihovi unuci i praunuci bi sada željeli doći studirati u Hrvatsku. Značajan je broj ljudi koji su od ulaska Hrvatske u EU odselili, a njihova djeca uskoro postaju kandidati za studiranje. Mi naprosto moramo te ljude privući na studij u Hrvatsku. Dakle, na konferenciji želimo adresirati problem popularizacije Hrvatske kao dobrog mjesta za studiranje, ali i apostrofirati pojedine tehničke i administrativne probleme s kojima se suočavaju naši studenti te pokrenuti njihovo rješavanje.

Cjenovno konkurentni

Spomenuli ste administrativne prepreke, posebno za non EU studente. Stječe se dojam da u Hrvatsku lakše dolaze strani radnici iz zemalja izvan EU-a nego studenti?

- Najveći broj naših studenata je iz EU zemalja i tu sve prilično dobro funkcionira. Problemi su s non EU studentima jer oni nemaju isti status kao i naši studenti, što mislim da bi bilo vrlo bitno. Česti su problemi s dozvolama boravišta, ishođenjem viza. Problem je i sa studentskim smještajem i prehranom na što oni nemaju pravo. Sve to dovodi do toga da strani studenti, pogotovo studenti iz okolnih zemalja radije biraju fakultete u nekim okolnim zemljama nego naše fakultete. Također je specifična situacija sa studentima iz dalekih zemalja gdje su ovi problemi još izraženiji, a zanimanje s njihove strane postoji. Što se tiče ostalih stvari, naše vrijedne djelatnice iz studentske službe nastoje olakšati taj prvi mjesec koji je kritičan u njihovoj prilagodbi.

(Snimio Vedran Karuza)

Kako privući strane studente? Što im to hrvatska sveučilišta mogu bolje ponuditi u odnosu na inozemna?

- Za studije koji se plaćaju mogu reći da smo cjenovno konkurentni. Diplomom i kompetencijama stečenim na studijima u Republici Hrvatskoj postaju konkurentni na globalnom tržištu rada. Naravno, kao glavna prednost je priznavanje naših diploma u EU prostoru što je studentima iz »trećih« zemalja izuzetno važno. Također mediteranski način života oduševljava one koji ovdje dođu i to je nešto što nam naši strani studenti ističu kao prednost. Gostoprimstvo i otvorenost je tradicija hrvatskog naroda koja predstavlja našu snagu.

Sveučilišta su već duže suočena s trendom pada broja studenata. Što je uzrok tome?

- Nekoliko je razloga za to. Prije svega loša demografska slika Hrvatske, što je kronični problem koji nažalost neće biti lako riješiti, pogotovo u nekom kraćem periodu. Danas rođena djeca postat će studenti tek za dvadesetak godina, a tog vremena mi nemamo. Moramo pronaći alternativna rješenja koja će premostiti taj vremenski period. Od ulaska u EU našim se srednjoškolcima otvaraju do tada neslućene mogućnosti studiranja u inozemstvu. Nažalost, imamo većinom »odlaznu« mobilnost, a prednost članstva u EU-u nismo uspjeli iskoristiti da nam na studij dođu srednjoškolci iz regije. Moramo reći i naše unutarnje slabosti. Zastarjeli kurikulumi, neprilagođenost stvarnim potrebama poslodavaca te i dalje prisutna dominantno tradicionalna zanimanja za koja naše studente obrazujemo, što je mladima manje atraktivno.

Podrška budućim studentima iz Latinske Amerike

Internacionalizaciju riječkog Medicinskog fakulteta počeli ste preusmjeravati prema Brazilu i Argentini? Zašto baš takva orijentacija?

- Pa to je jednim dijelom bilo slučajno. Otkrili smo jednog Riječanina, liječnika Giovannia (Juana) Dalmu, koji je poslije Drugog svjetskog rata otišao u Argentinu i u sjeverozapadnom dijelu zemlje u gradu Tucuman prije 72 godine osnovao medicinski fakultet. Tamo je slavljen kao veliki čovjek, što je on doista i bio. Odlučili smo posjetiti ih, a onda smo shvatili važnost hrvatske zajednice u Argentini i njihovu nevjerojatnu povezanost s pradomovinom.

(Snimio Vedran Karuza)

Osim s argentinskim kolegama na fakultetu, uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Matice hrvatske, stupili smo u kontakt s našim iseljenicima te shvatili da kod njih i njihove djece postoji želja za jačim povezivanjem s Hrvatskom. Ima li boljeg načina za to od studiranja u Hrvatskoj? Jedan od posebnih programa su stipendije za učenje hrvatskog jezika namijenjene učenju jezika. Idealno bi bilo da nakon takvog programa oni nastave studirati na hrvatskom jeziku. Naravno, puno je njih koji nažalost ne govore hrvatski jezik na zadovoljavajućoj razini pa je za njih atraktivna opcija naših studija na engleskom jeziku, a hrvatski jezik onda mogu učiti živeći u Hrvatskoj. Fakultet u suradnji s našim zajednicama u Južnoj Americi radi na iznalaženju načina za poticanje studenata iz Južne Amerike da se prijave na naš studij na engleskom jeziku. Nadam se da će i ostali fakulteti slijediti naš primjer.

Povezane vijesti

• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije
• Ekstremne vremenske prilike već su naša svakodnevnica
• Cjelogodišnji turizam na krilima uspješnih poduzetnica