HRVATSKI SABOR
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao tematsku sjednicu o siromaštvu i ljudskim pravima
(Hrvatski sabor)
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je u četvrtak tematsku sjednicu "Siromaštvo i ljudska prava" na kojoj se raspravljalo o izloženosti hrvatskih građana riziku od siromaštva te kako ono utječe na njihovo dostojanstvo, socijalnu sigurnost i ravnopravan život.
U raspravi su osim članova Odbora, sudjelovali i predstavnici svih nadležnih institucija kako bi se sagledale poduzete mjere u različitim segmentima društva te donijeli prijedlozi za unaprjeđenje položaja ove ranjive skupine građana. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti predstavlja jedan od ciljeva socijalne politike Republike Hrvatske i Europske unije.
- Siromaštvo nije samo brojka u statistici, to je i ljudsko lice, priča o svakodnevnoj borbi za osnovne životne potrebe, za pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, rekao je na početku sastanka predsjednik Odbora Milorad Pupovac te izvijestio prisutne o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu: 20,9 posto stanovništva izloženo je riziku od siromaštva, a situacija je još teža za žene, među kojima je ta stopa 22 posto. Još alarmantnija činjenica je da je svako četvrto dijete u Hrvatskoj u riziku od siromaštva.
Nadalje, predsjednik Pupovac istaknuo je podatke o situaciji starijih osoba. - Više od 30 posto osoba starijih od 65 godina izloženo je riziku od siromaštva, što je rezultat niskih mirovina i lošeg pristupa uslugama, a udio žena u ovoj skupini znatno je veći, kazao je Pupovac.
U svom obraćanju predsjednik Pupovac je spomenuo niz mjera i potpora koje potiču socijalnu koheziju, istaknuvši projekt "Zaželi" kao dobar primjer, a kroz kojeg se osigurava zapošljavanje žena u ruralnim područjima kako bi se smanjila socijalna isključenost i siromaštvo. Također, naveo je da je važno iskoristiti i resurse Europske unije kroz financijske potpore usmjerene na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.
- Siromaštvo nije pravo, to je ponekad za ljude sudbina, nešto što im je dosuđeno mimo njihove volje i utjecaja, zaključio je Pupovac te predao riječ pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter koja se nadovezala na izjavljeno te naglasila da će prvi dio svog izlaganja posvetiti vezi između siromaštva i ljudskih prava.
- Siromaštvo je duboko povezano s ljudskim pravima jer je ono često prepreka za pristup pravima i slobodama koje su ključne za dostojanstven život, kazala je pravobraniteljica Šimonović Einwalter. Kako bi nadalje pojasnila navedenu vezu pravobraniteljica je izdvojila deset područja u kojima su prisutni problemi za građane izložene riziku od siromaštva, a to su: pravna i socijalna sigurnost, stanovanje, pristup hrani, pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti, pravo na rad i dostojanstvene uvjete rada, pravo na obrazovanje, pristup pravosuđu, kriminalizacija siromaštva, marginalizacija, stigmatizacija i diskriminacija te regionalne nejednakosti. Zaključno je u preporukama vezanim uz istaknute teme naglasila potrebu međuresorne suradnje svih nadležnih tijela za učinkovitije rješavanje problema.
U ime Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obratila se državna tajnica Marija Pletikosa te predstavila osnovne programe i politike koje ministarstvo i Vlada RH provode u svrhu suzbijanja socijalne nejednakosti i siromaštva. – Ministarstvo prepoznaje izazove siromaštva i socijalne isključenosti te sustavno djeluje na njihovom ublažavanju, izjavila je državna tajnica Pletikosa te obavijestila prisutne da je Vlada Republike Hrvatske krajem prošle godine donijela tri odluke vezane uz povećanje osnovica za izračun socijalnih naknada, i to zajamčene minimalne naknade, ostalih naknada i naknada vezanih za udomiteljstvo. Nadalje, kao ključnu inicijativu istaknula je i donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kao važnom instrumentu za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s posebnim potrebama, a uz mnoge druge zajedničke projekte Vlade RH i Ministarstva je naglasila je Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (2021. – 2027.).
Slijedila je otvorena rasprava u kojoj su sudjelovali prisutni zastupnici te predstavnici civilnih društava, državnih i lokalnih tijela.
Zastupnica Dragana Jeckov upozorila je na velik broj Srba u Hrvatskoj koji živi u ekonomski, demografski i infrastrukturno nerazvijenim područjima te u ruralnim krajevima koja su izolirana, a ujedno nailaze na prepreke u obrazovanju i zapošljavanju te često doživljavaju diskriminaciju na različitim razinama.
O problemima romske zajednice govorio je zastupnik Veljko Kajtazi, istaknuvši da je velik dio romskog stanovništva izložen ekstremnom siromaštvu, lošim stambenim uvjetima i nedostatku infrastrukture. Uz to, suočavaju se s diskriminacijom i stigmatizacijom, osobito prilikom zapošljavanja.
Zastupnik Predrag Mišić podsjetio je na obitelji koje zbog većih primanja ne spadaju u kategoriju socijalnog, a dobro bi im došla pomoć s obzirom na troškove koje imaju u brzi za dijete s teškoćama. Državna tajnica Pletikosa ukazala je na postojeća prava koje takve obitelji mogu ostvariti.
Nakon članova Odbora, za riječ se javila zastupnica Majda Burić. - Pažnja koju današnja tema zaslužuje vidljiva je kroz dokumente, zakone i mjere svih resora, a u državnom proračunu za ovu godinu i projekcije za naredne dvije vidimo da je osigurano više od 11 milijardi eura za mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi, rekla je zastupnica Burić.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić kazao je da mirovine, socijalne naknade i stanovanje najviše utječu na uključenje osoba s invaliditetom u svakodnevni život te da je iste potrebno uskladiti s trenutačnim trendovima.
- Stvarni primjeri dječjeg siromaštva ukazuju na sporost u rješavanju problema dječjeg siromaštva, istaknula je Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu te nastavila da to utječe na razvoj zdravlja i obrazovanja svakog pojedinog djeteta. - Obiteljsko siromaštvo se prenosi iz generaciju na generaciju, podsjetila je Holjevac te smatra da je obrazovanje djeteta ključno za izlazak iz tog začaranog kruga.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević se osvrnuo na nepovoljniji položaj žena u kontekstu siromaštva. – U Hrvatskoj trenutno oko 256 tisuća osoba prima najmanju mirovinu koja iznosi oko 350 eura u prosjeku, a od tih 256 tisuća 69 posto čine žene, naglasio je Kevešević te upozorio da žene čine pretežiti udio nezaposlenih u Hrvatskoj što je produkt nepovoljnih okolnosti u kojima se one nalaze.
Predstavnica udruge Centar za kulturu dijaloga Sandra Grozdanov govorila je o programu udruge "Moje mjesto pod suncem" namijenjen djeci od 7 do 17 godine, a kroz kojeg je do sada prošlo oko 200 djece. Spomenula je i probleme s kojima se susreću civilna društva u svakodnevnom radu.
Izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar izvijestio je prisutne o diskriminaciji s kojima se susreću njihovi korisnici te kako je briga za beskućnike u Hrvatskoj nedovoljna. Oko 30% beskućnika nema administrativni identitet.
Varja Bastiančić, predsjednica Udruge Institut Pula se nadovezala te ukazala na probleme koje imaju osobe bez osobne iskaznice, a koju ne posjeduju jer nemaju adresu stanovanja. Zbog nedostatka osobnih dokumenata takve osobe nemaju pravo na zdravstveno osiguranje i ostala prava pomoći.
- Korisnici zajamčene minimalne naknade u Republici Hrvatskoj obavezni su besplatno i prisilno raditi, upozorila je na praksu u Hrvatskoj Tea Radović, predstavnica Centra za mirovne studije te smatra da bi im se trebalo pristupiti na drugačiji način, podrškom i osnaživanjem kako bi se uključili na tržište rada.
Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba govorila je o programima grada u rješavanju pitanja stanovanja, poticanja obrazovanja i socijalnih naknada s napomenom da su neka pitanja i dalje otvorena, no u procesu rješavanja.
O pravu na dom kao temeljnog ljudskog prava govorila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport Grada Pule Ivana Sokolov te istaknula program "Stanovanje prvo" kao ključan model za rješavanje beskućništva u Hrvatskoj.
- Što se tiče beskućništva smatra da polovica naknade za beskućnike koji se nalaze u prenoćištima nije dovoljna, smatra redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Olja Družić Ljubotina te nastavila kako bi se to trebalo promijeniti u postojećim zakonima.
Direktorica ADRA-e Hrvatska Slavica Marčeta pričala je o pitanju siromaštva starijih osoba s naglaskom na pristup toplom obroku korisnicima njihove organizacije, a koji žive u prometno nepristupačnim ruralnim sredinama.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zaključila je da je Hrvatska socijalna država te istaknula važnost rasprave na ovoj sjednici koja će doprinijeti poboljšanju zakonodavnog okvira.
- Siromaštvo nije samo ekonomski problem, to je pitanje socijalne isključenosti, koja negativno utječe na život pojedinca i čitavog društva. Stoga je važno osigurati jednake mogućnosti za sve naše građane uključivanjem svih relevantnih institucija u rješavanje problema siromaštva i s njim povezanih ljudskih prava, rečeno je danas na sjednici.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
