"Zanimljivo je da su u svim zemljama uključenim u istraživanje mladi kao najveći problem svoga društva naveli korupciju. Kad uspoređujemo Hrvatsku i druge zemlje, imamo sličnosti.

Recimo, u mnogim zemljama u regiji mladi imaju želju za odlaskom ili već za vrijeme studija, kada žele na dodatnu edukaciju u inozemstvo, ili se spremaju za taj korak nakon završenog obrazovanja. To je, nažalost, trend, što nam pokazuje da se te zemlje polako prazne, pa nije čudo što nedostatak radne snage osjećamo već sada, a čini se da će se taj trend i zadržati", rekla je Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert Stiftung Zagreb, na predstavljanju rezultata Studije o mladima na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

Društveni pesimizam

To je istraživanje obuhvatilo 717 mladih ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele Hrvatske, pa je tako dobiven uvid u to kako mladi danas razmišljaju o društvu i kako vide vlastitu budućnost. Istraživanje je uključilo niz pitanja o obrazovanju, zapošljavanju i mobilnosti, kao i o obitelji i prijateljima.

Blanka Smoljan istaknula je da je ovo treća studija o mladima koju je Zaklada financirala, prethodne su dvije rađene 2013. i 2018., a ova najnovija provedena je ne samo u Hrvatskoj nego i u devet zemalja u regiji.

Rezultate je predstavila dr. Anja Gvozdanović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koja je istaknula kako je na pitanje koliko je jaka njihova želja da se odsele u drugu zemlju na razdoblje dulje od šest mjeseci, 19 posto mladih odgovorilo kako je ta želja jaka ili vrlo jaka. Porast je to u odnosu prema 2018. godini, kada se tako izjasnilo 10,4 posto mladih. Ustanovljen je zabrinjavajući trend koji pokazuje da je udio onih koji nemaju nikakvu namjeru odseliti se u inozemstvo u istom razdoblju značajno opao.

"Ta je želja za odlaskom povezana s društvenim pesimizmom, koji je također znatno izražen", objasnila je Gvozdanović. Odlazak je povezan i s materijalnim uvjetima u kojima mladi žive. Dakle, oni koji su materijalno deprivirani više izražavaju želju za odlaskom. Najčešći su razlozi želje za odlaskom veća plaća, bolji životni standard i bolji posao.

Istraživana su i različita polja vrijednosti te politika. Zanimljivo, porastao je interes za politikom u odnosu prema 2018., a također i participacija, pogotovo ona neformalnog tipa poput potpisivanja peticija, bojkotiranja proizvoda, učlanjivanja ili sudjelovanja u nekim građanskim i političkim inicijativama. Ispitivani su i demokratski stavovi mladih. Tako 44,2 posto njih izražava bezuvjetnu podršku demokraciji kao političkom sustavu, odnosno smatra da je ona uvijek i pod svim okolnostima poželjnija od bilo koje druge vrste vladavine.

Nadalje, podršku demokraciji znatan dio mladih veže uz ekonomsku dobrobit, njih čak 42,1 posto. Premda su generalno više prodemokratski orijentirani, ne treba zanemariti da 31,2 posto mladih izražava autoritarne stavove. Oni, naime, smatraju da trebamo imati jakog vođu, koji se ne mora zamarati ni Saborom ni izborima. Da je pod određenim okolnostima diktatura bolji oblik vladavine nego demokracija smatra čak 17,8 posto ispitanika.

Kad je riječ o financijskim ili materijalnim uvjetima kućanstva u kojima žive ispitanici, većina njih, 38,5 posto, procjenjuje da živi u umjerenoj financijskoj stabilnosti s obzirom na to da imaju novca za nešto skuplje stvari, ali nemaju za skupe stvari poput automobila ili stana. Nadalje, 24,5 posto mladih ocjenjuje da njihovo kućanstvo može zadovoljiti osnovne potrebe poput hrane i odjeće, ali ne i skupljih stvari poput hladnjaka ili televizora.

Potpunu financijsku stabilnost izražava 17,8 posto mladih, koji navode da njihovo kućanstvo može kupiti sve što im je potrebno za dobar životni standard. S druge strane, 2,3 posto navodi da živi u izrazitom siromaštvu jer nema dovoljno hrane i novca za pokrivanje osnovnih režija, što je znatno povećanje u odnosu prema 2018., kad se tako izjasnilo 0,7 posto mladih. Njih 10,9 posto živi u kućanstvu gdje ima dovoljno novca za režije i hranu, ali ne i za odjeću i cipele.

Strah od migranata

Kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj mladi ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,1. Zabrinjavajuće je što se 65 posto mladih uglavnom ili u cijelosti slaže s tim da postoje slučajevi kupnje ocjena i ispita u visokoobrazovanim institucijama u Hrvatskoj, a samo njih pet posto smatra da to nikad nije slučaj. Kad je riječ o zaposlenosti, 37,5 posto zaposlenih mladih radi u zanimanjima za koja su se školovali, a 26,5 posto njih na poslovima nižih kvalifikacija.

Porazna je činjenica kako je prosječna plaća znatnog dijela zaposlenih mladih bliža nacionalnoj minimalnoj plaći koja iznosi 677 eura neto nego nacionalnoj prosječnoj plaći, koja iznosi 1.326 eura neto. Za razliku od 2018., u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla u Hrvatskoj najvažnija stručnost, no i dalje više od polovine njih drži kako su za to važne veze s osobama na pozicijama moći.

Studija je ispitivala i planove mladih vezane uz obitelj. U tome je došlo do nekih znatnih promjena u odnosu prema 2018. Tako, primjerice, onih koji ne planiraju djecu ima čak 23 posto, a 2018. se tako izjašnjavalo samo 6,4 posto.

Smanjio se i broj onih koji žele brak. U izboru partnera mladima su najvažniji obrazovna razina, odobrenje obitelji i religijska uvjerenja. Ispitani su i stavovi te vrijednosti mladih. Polovina njih smatra da muškarci nisu bolji politički lideri od žena, a u odnosu prema 2018. gotovo se prepolovio postotak onih koji su uvjereni protivnici abortusa, s 15,2 na 8,2 posto.

Emancipacija, karijera i briga o sebi mladima su važniji od bogatstva i potrebe da izgledaju dobro. Među brigama i strahovima najzastupljeniji su oni koji se odnose na kvalitetu osobne egzistencije, prije svega zaposlenost i zdravlje, a porastao je i strah od rata te previše migranata i izbjeglica.

Medijska pismenost na niskoj razini

Studijom se ispitivalo i praćenje medija, odnosno to koliko mladi prate političke i aktualne događaje na tjednoj razini. Rezultati su prilično poražavajući jer polovina mladih nikad ne konzumira te medije. "Postavlja se pitanje gdje uopće dobivaju informacije o politici, a vjerojatno je odgovor – na društvenim mrežama", pojasnila je dr. Anja Gvozdanović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Jedan od sudionika panel-rasprave o medijskoj pismenosti, održanoj u sklopu predstavljanja studije, predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, Marin Capan, istaknuo je kako je njihova organizacija s UNICEF-om već provela anketu koja pokazuje da mladi nisu zadovoljni informacijama koje primaju jer najčešće nisu cjelovite, odnosno potpune i točne. Devet od deset složilo ih se da medijsku pismenost treba staviti u fokus formalnog obrazovanja.

Povezane vijesti

• Mladima u Splitu najveći problem posao i stan
• Što ćemo poručiti djeci i mladima koji ovih dana završavaju svoje školovanje? Da kupe kartu u jednom smjeru?
• Vlada bi mogla ukinuti olakšicu za zapošljavanje mladih. Ravnatelj Uprave za rad objašnjava zašto