Trend rasta cijena hrane kojemu svjedočimo zadnjih mjeseci ne daje veliki razlog za optimizam, tim više što se prošle godine predviđala stabilizacija cijena hrane, koja se i dogodila u kolovozu kada je rast cijena iznosio 2,2 posto, no nakon toga inflacija cijena hrane je ubrzala znatno iznad opće stope inflacije pa možemo procijeniti da su cijene hrane u Hrvatskoj u prošloj godini porasle za pet posto.

Stabilizaciju cijena možemo očekivati do kraja ove godine, ali opet moramo biti jako oprezni zbog geopolitičke situacije u svijetu te najave sklapanja trgovinskog sporazuma između Europske unije i zemalja Južne Amerike, koje su veliki poljoprivredni proizvođači, i eventualnog uvođenja carina na europske proizvode od strane Trumpove administracije koje bi mogle utjecati na cijene – komentirala je za naš list trend rasta cijena hrane u Hrvatskoj konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu industriju Zvjezdana Blažić i dodala da se ni na globalnoj razini ne vidi značajnije usporavanje cijena prehrambenih proizvoda iako cijene hrane u EU-u rastu daleko nižom stopom od one koju imamo u Hrvatskoj, odnosno oko dva posto.

Fluktuacija cijena

Cijene hrane tako će nastaviti fluktuirati oko trenutnih razina i tijekom ove godine, bit će iznad razine opće stope inflacije i s tendencijom jako sporog snižavanja, kaže Blažić i podsjeća da je indeks FAO (Svjetske organizacije za hranu) prošle godine fluktuirao i time upozoravao da se situacija s cijenama hrane u svijetu još nije stabilizirala. Najviše su, kaže, u svijetu rasle cijene šećera te žitarica, ulja i mliječnih proizvoda, a najmanje cijene mesa.

Možda je jedan od najboljih pokazatelja rasta cijena hrane u Hrvatskoj blagdanska košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata koja je krajem prošle godine pokazala da je blagdanski stol u odnosu na godinu ranije poskupio za čak 30 posto. A još u listopadu prošle godine je Hrvatska poljoprivredna komora upozorila da će cijena šećera sigurno ići dvostruko gore zbog elementarnih nepogoda, a tada je najavljen i rast cijena svinjetine za 30 posto do kraja prošle godine. Cijene na tržnicama tijekom prošle godine su eksplodirale, a posljednja usporedba iz studenog pokazuje da su, primjerice, mahune i rotkvice poskupjele za 40 posto, na pet eura, blitva je tada bila poskupjela za 35 posto na 3,5 eura, a i cijena cvjetače premašila je tri eura, dok je cijena kupusa, koji se nabavlja po 70 centi, skočila na dva i pol eura. Kako se kreću cijene u trgovačkim lancima koji su Ministarstvu gospodarstva dostavljali cjenike nije poznato jer aplikacija »Kretanje cijena« više nije aktivna.

Iako cijene žitarica, šećera i mlijeka, odnosno sirovina, padaju na svjetskim burzama, problem je što rastu cijene proizvoda koji se proizvode od tih sirovina, poput kruha, jogurta ili maslaca, upozorava Blažić, čemu treba pridodati i činjenicu da smo rekorderi po potrošnji u EU-u, donekle čak i neodgovorni, dok su građani u razvijenim zapadnim članicama EU-a puno oprezniji i štedljiviji pri kupnji, a samo u prosincu smo prema podacima o fiskaliziranim računima potrošili devet posto više nego godinu prije. S druge strane, navodi Blažić, pri vrhu smo EU-a po bacanju hrane.

Nema opravdanja

– Kada toj enormnoj potrošnji pridodamo i prošogodišnji rast plaća, posebno u javnom sektoru, koji se već prelijeva i na ovu godinu, možemo zaključiti da do pada cijena hrane sigurno neće doći, kaže Blažić. Za Vladinu košaricu 30 proizvoda koji se najviše troše u kućanstvu kaže da neće obuzdati inflaciju cijena hrane, ali će barem stvoriti osjećaj pogodnijih cijena kod građana koji masovno ukazuju na to da ne vide pad cijena prehrambenih proizvoda, posebno onih kućanstava sa slabijim primanjima.

Sindikalni aktivist Krešimir Sever navodi da prosječnom kućanstvu na hranu otpada 27 posto mjesečnih primanja, a kod siromašnijih domaćinstava to se penje na 50, pa čak i 60 posto, i upravo su to ona kućanstva koja najviše pogađa inflacija, a posebno stalan rast cijena hrane.

– Kada bi hrana u Hrvatskoj poskupljivala zbog opravdanih razloga, zbog rasta cijena nafte ili prijevoza, bilo bi nam jasno zašto, no trgovci nemaju opravdanja za podizanje cijena osim pohlepe kojom žele preteći stopu inflacije. A dok su god građani to spremni plaćati, dotle nema razloga za pad cijena, navodi Sever i skreće pozornost na činjenicu da je iz podataka Porezne uprave vidljivo da su trgovački lanci lani ostvarili enormne profite. No, dodaje da Vlada ovdje nije zaslužila kritike jer su joj manevarske mogućnosti po pitanju suzbijanja inflacije ograničene, ali se pita što radi Hrvatska narodna banka.

– Prema Zakonu o HNB-u, članak 3, HNB je odgovoran za stabilnost cijena, no po tom pitanju središnja banka ne radi ništa, smatra Sever. Blažić pak podsjeća da je Državni inspektorat utvrdio da četvrtina trgovaca nije imala ograničene cijene za proizvode u skladu s Vladinom odlukom, a dodatnim problemom za potrošače smatra to što je velik broj trgovaca »malo popustio« u označavanju proizvoda sa zamrznutim cijenama.

Poskupljenje pošte, lijekova, javnih bilježnika

Osim nastavka rasta cijena hrane, u novu smo godinu već ušli s najavljenim poskupljenjima. Hrvatska pošta povećala je cijenu slanja pisma mase do 50 grama s 0,58 na 0,65 eura, a za preporučene pošiljke s 2,10 na 2,25 eura; lijekovima za dijabetes uvedena je nadoplata od 15 eura, a onima u tabletama na 30 eura; javni bilježnici su podigli cijenu boda s 1,33 na dva eura pa će najobičnija ovjera fotokopije jedne stranice stajati šest eura, umjesto dosadašnjih 3,99 eura.

Povezane vijesti

• CIJENE RASTU U NEBO: Hrvatska ima najveću inflaciju u zadnjih osam i pol godina! Evo što je najviše poskupjelo
• ČEKA NAS NOVI VAL POSKUPLJENJA: Nakon ulja i žitarica raste cijena i mesu
• REKORDNA INFLACIJA U HRVATSKOJ: Ekonomistica pojasnila što to znači za građane