Najavljeno povećanje minimalne bruto plaće sa sadašnjih 840 eura na 970 eura od Nove godine, zajedno s ovogodišnjim rekordnim povećanjem od 20 posto, dodatno će pridonijeti rastu inflatornih pritisaka, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, i dodaju da rast plaća u javnom sektoru, koji privatni ne može pratiti, neće imati pozitivan efekt ni na tržište rada.

U HUP-u podsjećaju da je rast minimalca od 15,5 posto od iduće godine znatno ambiciozniji u odnosu na planirana povećanja u više članica EU-a gdje se predloženi rasponi kreću od svega 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj.

Ugašeni poslovi

– Iako minimalnu plaću prima svega 8 posto ukupno zaposlenih, postoji niz djelatnosti u kojima je minimalna plaća referentni podatak čije povećanje automatski dovodi do povećanja mase plaća i negativnog utjecaja na konkurentnost industrija u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori, s obzirom na to da rast minimalne plaće u tim sektorima generira povećanje plaća svih zaposlenika, stoji u komentaru glavnog ekonomista HUP-a dr. Hrvoja Stojića, pri čemu se navodi primjer tekstilne industrije gdje udio troška rada često prelazi 80 posto "pa ne iznenađuje da je u tim djelatnostima do danas ‘ugašeno’ oko 19 posto radnih mjesta".

Za razliku od poslodavaca, sindikati su generalno zadovoljni rastom minimalne bruto plaće jer je na tragu preporuke Europske komisije da minimalna plaća bude barem 50 posto prosječne, što je sindikatima početno stajalište u pregovorima s Vladom, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel i dodaje da su sindikati inače tražili rast bruto minimalca na 1.000 eura upravo iz razloga što će do kraja 2025. godine, zbog nastavka rasta plaća, njegov udio opet pasti ispod 50 posto prosječne plaće.

– Minimalna plaća je zaštita od siromaštva, a ne pokazatelj standarda građana, i manju plaću od toga ne bi smjeli imati ni strani radnici koji rade u Hrvatskoj. S druge strane, zbog rasta minimalne plaće u ovoj godini dogodila nam se uravnilovka, jer se minimalna plaća gotovo izjednačila s medijalnom plaćom, pa imamo slučajeve u trgovačkim lancima gdje je razlika između minimalne i srednje plaće u svega nekoliko eura, upozorava Novosel, i dodaje da se postavlja pitanje kako sada ugovoriti plaće za složenije poslove koje su više od minimalne. Stoga ćemo inzistirati od Vlade da potiče kolektivno pregovaranje jer je rast minimalca od 15,5 posto u privatnom sektoru gotovo nemoguć, kaže Novosel.

Jačanje inflacije

Sindikati i poslodavci tako se slažu u jednome, a to je da privatni sektor u idućoj godini neće moći pratiti rast plaća u javnome, što je slučaj i u ovoj godini – privatnici su ukupna primanja zaposlenih povećali za 10-ak posto, a država nakon reforme koeficijenata za 28,8 posto (u zdravstvu i socijalnoj skrbi za 34 posto).

U HUP-u navode da je Hrvatska u posljednje tri godine dizala minimalnu plaću dvostruko brže od prosjeka EU-a (14 posto prema 7 posto), a od 2019. godine minimalac je porastao za čak 92 posto, odnosno značajno iznad kumulativne inflacije. Stoga predlažu da u srednjem roku bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više od pet posto, odnosno iznad zbroja ciljane inflacije od oko dva posto te rasta produktivnosti po radnom satu od dva do tri posto, "ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije".

– Snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja privatni sektor pred velike izazove jer država sada radi pritisak na rast primanja zaposlenih u domaćim tvrtkama znatno iznad rasta produktivnosti, a snažan rast plaća radi i pritisak na indeksaciju mirovina, napominju u HUP-u uz opasku da rekordno povećanje plaća zaposlenih u općoj državi ove godine nije bilo vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije, karijerni plan ili ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika, nego je primijenjeno na sve zaposlenike neovisno o njihovoj učinkovitosti i rezultatima.

Posljednjih godina uzastopno povećanje minimalnih plaća iznad je produktivnosti i ne može povećati standard stanovništva već potiče inflatorne pritiske te u konačnici pad kupovne moći, tvrde u HUP-u, iako je prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj došlo do poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom za 11 posto, što je najveći skok u Europskoj uniji.

No, produktivnost hrvatskog gospodarstva je i dalje niska, upozorava HUP, i to za 25 posto u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe, te za čak 55 posto u odnosu na prosjek EU-a. HUP stoga predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva, a koju već koriste neke članice EU-a. Prijedlog je da se iznos minimalne plaće odredi "na sredini" dva minimalna kriterija koji traži EU prilikom određivanja minimalne plaće – 60 posto medijalne bruto plaće ili 50 posto prosječne bruto plaće između siječnja i srpnja tekuće godine. Traže i povećanje osobnog odbitka na razinu minimalca kako bi se izbjeglo oporezivanje minimalne plaće.

Povišica od oko 80 eura

Rast bruto minimalca za 130 eura na 970 eura od iduće godine značio bi povišicu neto plaće za otprilike 80 eura. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića iz nedavne saborske rasprave, to znači da nitko u Hrvatskoj neće imati plaću manju od 750 eura, a cilj je da prosječna neto plaća do kraja mandata aktualne Vlade naraste na 1.600 eura. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na lanjski kolovoz više za 11,2 posto.

Povezane vijesti

• Plenković povećava plaće u javnom sektoru, iako je taj sektor na razini nerazvijenih afričkih država. ISTOVREMENO, RAZLIKA U PLAĆAMA IZMEĐU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA JE SVE VEĆA. POGLEDAJTE KOLIKO, I KAKAV JE TREND U EUROPI
• Cijene uvjetovane vanjskih tržišnim utjecajima, bude li potrebe intervenirat će se 
• Primorac: Ponuda Vlade je korektna i finalna, vjerujem da do štrajka neće doći