(Hina/EPA)
Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u srijedu je zaključilo da rješenje povećanja cijena nije moguće kroz utjecaj Vlade u ekonomiji jer su cijene uvjetovane vanjskim tržišnim utjecajima, ocijenjeno je da situacija nije dramatična, no bude li potrebno država će intervenirati.
"Na sjednici GSV-a smo pokušali razmotriti uzroke i načine rješavanja problema s kojima se građani i ekonomija susreću ovih dana. Radi se o inflaciji, zaključili smo da to rješenje problema nije moguće realizirati kroz utjecaj Vlade na visinu cijena, jer su cijene uglavnom egzogenog karaktera, a dometi Vlade su ograničeni u smislu intervencije na cijene u ekonomiji", izjavio je novinarima predsjedavatelj GSV-a Vilim Ribić.
Kao drugi važan zaključak istaknuo je pitanje kako zaštititi one gospodarske subjekte, čije su cijene relativno neelastične te se kod tog problema može očekivati intervencija države.
"Drugi problem su kompenzacijski mehanizmi za građane koji su najnižih prihoda. Ako smo socijalna država, nužno je raditi na stvaranju kompenzacijskih mehanizama koji mogu biti trojaki - jačanje minimalne plaće, izvanredni doplatci za rast cijena režija i porezne intervencije koje su u rukama Vlade. To su mjere o kojima Vlada trenutno razgovara", kazao je Ribić.
Istaknuo je važnost zaključka GSV-a o tome da se pravilno ocijeni i odmjeri težina problema.
"Naše je mišljenje da problem nije te dimenzije, situacija nije dramatična, teška je, a ako se stvari budu razvijale intervenirat će se, to je suština današnje rasprave", zaključio je Ribić.
HUP - porast cijena energenata globalna kriza i treba i globalno rješenje
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan kazao je kako je stav HUP-a da je porast cijena energenata i sirovina globalna kriza, te za globalnu krizu treba i globalno rješenje.
"Hrvatski poduzetnici će tražiti načina kako da ostanu konkurentni. Dio rasta cijena energenata vjerojatno će se prevaliti na konačne kupce. Dio usluga i proizvoda će imati određenu, mi se nadamo, manju inflaciju. Nadamo se i apeliramo na Vladu da se ovi problemi pokušaju riješiti nizom dugoročnih i kratkoroćnih mjera", naglasio je Furjan.
Dodaje, da ako bi došlo do daljnjeg povećanja cijena energenata, njihov je prijedlog da se u budućnosti razmisli o kompenzacijama na način da se porast prihoda od PDV-a kroz više cijene na neki način vrati kroz smanjenje trošarina ili neki drugi način.
"Da se u srednjem i dugoročnom roku potiču energetske investicije, da se maksimalno iskoriste EU fondovi i NPOO, da se što više ulaže u održive izvore energije", dodao je Furjan.
Marić: Socijalni partneri prepoznali aktualnu problematiku, trebat će koordinirani pristup
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su svi socijalni partneri prepoznali aktualnu problematiku, za koju će biti potreban koordinirani pristup u smislu analitike i promišljanja o globalnim trendovima, kao i određene aktivnosti koje će u datom trenutku smatrati potrebnim da se poduzmu.
"Proteklih nekoliko dana veći je naglasak stavljen na problematiku energenata. Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena i pozadinu koji su glavni uroci i kretanja inflacije na globalnoj razini. Najvećim dijelom je inflacija na strani ponude, prije svega uzrokovana rastom cijena energenata i poremećajima u opskrbnim lancima", kazao je ministar financija Marić.
Istaknuo je i problem nestašica, za koje kaže da su se pojavili u određenim segmentima gospodarstva, a naglasio je i značajan porast transportnih troškova u posljednjih nekoliko mjeseci.
Aladrović: Jedna od kratkoročnih mjera podizanje minimalne plaće
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako su na sastanku usuglasili stavove, identificirali probleme i zajednički traže adekvatna rješenja.
Kao jednu od kratkoročnih mjera naveo je mjeru podizanja minimalne plaće.
"Kada govorimo o minimalnoj plaći s obzirom na one koji imaju niži dohodak, na njih više utječu promjene cijena. Do sada smo kao Vlada intenzivno podizali iznose minimalnih plaća, logično je da idemo na relativno intenzivno podizanje minimalne plaća. Do 31. listopada Vlada mora donijeti tu odluku, očekujem da ćemo to komunicirati kroz sljedećih 10-15 dana prema javnosti", najavio je Aladrović.
"U programu Vlade smo se odredili do kraja mandata postići visinu minimalne plaće u iznosu od 4250 kuna netto. To ćemo sigurno dostići", dodao je.
Aladrović je istaknuo kako su već prethodno komunicirali da se do travnja sljedeće godine neće povećavati cijene energenata za građanstvo.