iseljavanje pada, useljavanje raste
Među useljenima u Hrvatsku je čak 70 posto stranaca. Šterc: "Počeo je proces zamjene stanovništva"
(Foto Hrvoje Jelavić/Pixsell/Arhiva Novog lista)
Najnoviji privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva pokazuju da se iseljavanje Hrvata nakon 2017. blago smanjuje dok se useljavanje blago povećava, no migracijski saldo i dalje ostaje negativan: lani su se iz Hrvatske odselile 40.424 osobe, a uselilo se 35.912 osoba, među kojima je bilo čak 70 posto stranaca, pa migracijski saldo iznosi - 4.512 osoba, što je ipak značajno manje nego 2017. godine kada smo bilježili vrhunac vala iseljavanja.
- Maksimum vanjskih iseljavanja iz Hrvatske bio je 2017. godine (47.352 iseljene osobe) pa potom slijedi ublažavanje u pandemijskom razdoblju, ali je u 2020. uz pojavu pozitivne vanjske migracijske bilance vanjsko iseljavanje iz Hrvatske gotovo doseglo maksimum (46.267 iseljenih). Potvrda je to nastavka intenzivnog iseljavanja i inicijalnog oblika zamjene stanovništva, upozorava demograf dr. Stjepan Šterc.
Prirodni pad
Štercova upozorenja potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima u ukupnom broju doseljenih znatan udio čine stranci (već spomenutih 70 posto) koji u Hrvatsku dolaze temeljem dozvola o radu i koji će vrlo brzo otići u zemlje s boljim standardom. Samo u prvih 10 mjeseci 2022. izdano je 110.000 radnih dozvola strancima, a u prvih devet mjeseci ove godine više od 133 tisuće.
A osim stranim radnicima iz Indije, Nepala i Filipina Hrvatska je postala zanimljiva i bogatim europskim umirovljenicima, koji u nas kupuju nekretnine, ali i našim ljudima iz Njemačke koji su mirovinu odlučili provesti u domovini, navode demografi.
Najveće iseljavanje već godinama bilježe Slavonija i Sisačko-moslavačka županija, dok priobalne županije tradicionalno bilježe pozitivan migracijski saldo kao i Zagreb, pojašnjava Šterc što je posljedica unutrašnje migracije, odnosno trenda doseljavanja na obalu iz kontinentalnih dijelova zemlje.
Osim negativnog migracijskog salda, privremeni podaci o kretanju stanovništva pokazuju i negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih od rođenih, pa smo prošle godine imali 8,8 rođenih na 1.000 stanovnika i istodobno 14,8 umrlih pa stopa prirodnog prirasta izosi minus 6, a samo u listopadu ove godine imamo 1.378 više umrlih nego rođenih, pri čemu smo najveći negativni prorast u ovoj godini imali u siječnju: 2.608 više umrlih nego rođenih.
Ukupno je prošle godine u Hrvatskoj rođeno 33.883 djece, a umrlo 56.979 ljudi pa je negativan prirast iznosio - 23.096., a od početka ove godine do kraja listopada u Hrvatskoj je rođeno ukupno 26.934 djece ili 1.319 beba manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske u stalnom je silaznom trendu prirodnog pada od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s posebnim ubrzavanjem negativnosti nakon 2019. godine, podsjeća Šterc i napominje da je prirodni pad stanovništva u razdoblju od 2020. do 2022. iznosio čak i više od 70.000 osoba, a i u ovoj se godini očekuje prirodni pad preko 20.000 osoba.
Izgubili dvije Like
Dakle, u samo četiri godine gubitak će prirodnim putem iznositi više od 90.000 osoba ili po brojnosti dvije Ličko-senjske županije, upozorava Šterc i dodaje da je to izravna posljedica stalnog smanjivanja broja rođenih i relativno velike starosti ukupne hrvatske domicilne populacije. U zadnjih deset godina, samo zbog negativnog prirodnog prirasta, a ne iseljavanja, Hrvatska je izgubila grad veličine Splita, odnosno više od 171.000 stanovnika!
Možda je tome dijelom razlog i u činjenici da je u prosjeku gotovo svaki četvrti brak u Hrvatskoj - razvrgnut. Prema najnovijim privremenim podacima DZS-a u listopadu ove godine sklopljeno je 2.228 brakova, a razvelo se 447 parova, dok je u cijeloj prošloj godini sklopljeno 18.074 brakova, a razvrgnuto je njih 4.808.
Šterc navodi da iako silinu prirodnog pada populacije primarno uvjetuje intenzivno smanjivanje broja rođenih, utjecaj imaju i stope bračnosti, u kojima se jasno odražava socijalno zatvaranje u pandemijskom razdoblju pa su oscilacije u silaznom trendu sklapanja i uzlaznom razvrgavanja brakova očekivane i na državnoj i na županijskoj razini.
Po projekcijama Eurostata, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
