U Hrvatsku se lani doselilo više ljudi nego što se iselilo

(Snimio Hrvoje Jelavić / Pixsell)

Prvi put od 2008. godine Hrvatska je lani imala pozitivan migracijski saldo, u Hrvatsku se doselilo više ljudi nego što se iz nje iselilo, tako barem kažu službeni podaci što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku koji te podatke prikuplja od Ministarstva unutarnjih poslova, piše Novi list.

Državni statističari izračunali su da su se u Hrvatsku lani iz inozemstva doselile 57.972 osobe, a da se iz Hrvatske odselilo 46.287 osoba.

Promjena strukture

To znači da se u Hrvatsku doselilo, barem prema službenim statistikama MUP-a, 11.685 ljudi više nego se odselilo. Takvu je situaciju zadnji put Hrvatska imala 2008. godine, odnosno prije desetljeće i pol, ali tada su brojke doseljenih i odseljenih bile znatno manje, odnosno i hrvatski državljani i stranci bili su manje aktivni kad je useljavanje ili iseljavanje iz Hrvatske u pitanju.

Te godine u Hrvatsku se doselila 14.541 osoba, a odselilo je njih 7.488 i tada je bila riječ uglavnom o hrvatskim državljanima, od kojih se njih najviše doseljavalo iz Bosne i Hercegovine ili je bila riječ o povratnicima iz Srbije.

Prije toga Hrvatska je imala pozitivan migracijski saldo cijelo desetljeće, a minuse je počela bilježiti od gospodarske krize 2009. godine, dok se trend pojačao nakon ulaska u EU.

Prema statistici, najgora godina po pitanju migracija bila je 2017., kad su se u Hrvatsku doselile 15.553 osobe, a odselile čak 47.352.

Sada se struktura mijenja s velikim brojem stranih državljana, bilo da je riječ o onima iz EU-a koji najčešće dolaze na rukovodeća mjesta u tvrtkama koje su u vlasništvu kompanija iz njihovih zemalja ili o državljanima trećih zemalja koji dolaze kao radnici za deficitarna zanimanja.

Neizvjesno zadržavanje

Naime, DZS od 2011. godine doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatra ljude koji su promijenili uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana.

Prema metodologiji koja se primjenjivala do 2010. podaci o vanjskoj migraciji stanovništva obuhvaćali su državljane Hrvatske i strance na stalnom boravku koji su prijavili, odnosno odjavili svoje prebivalište u Hrvatskoj.

Pokušali smo jučer doznati koliko je među odseljenima i doseljenima hrvatskih državljana, a koliko stranaca, ali su u DZS-u na naš upit rekli da će te podatke objaviti krajem srpnja, dok iz MUP-a nismo dobili odgovor do zaključenja ovog teksta.

Ipak, nije pogrešno pretpostaviti da je u godini kad je Hrvatska odobrila 124 tisuće radnih dozvola strancima njezin migracijski saldo pozitivan upravo zbog toga.

Nakon 15 godina u kojima je dominiralo iseljavanje iz Hrvatske, sada bi nekoliko godina trend mogao, ako je suditi prema podacima DZS-a, biti veći broj useljenika u Hrvatsku, odnosno stranih radnika iz inozemstva.

Koliko će tih ljudi ostati stalno u Hrvatskoj, nemoguće je prognozirati, Hrvatska nema migracijsku politiku zadržavanja tih ljudi.

Tako je moguće da će u godinama koje su pred nama statističari i dalje bilježiti veliki broj doseljenih koji će se u Hrvatskoj kratko zadržavati i kad im se pruži prilika odlazit će, kao i hrvatski državljani, u razvijenije zemlje Europske unije. Tvrtke će njihov odlazak nadomještati novim radnim dozvolama za nove strane radnike.

I dok po pitanju migracija Hrvatska u prošloj godini bilježi plus, prirodno kretanje stanovništva, odnosno broj rođenih i umrlih, ne ide joj u prilog.

Lani je u Hrvatskoj prvi put broj rođene djece pao ispod 34 tisuće, umrlih je bilo gotovo 57 tisuća, pa je Hrvatska tako izgubila više od 23 tisuće stanovnika.

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, na kraju prošle godine imala je tri milijuna i 850 tisuća stanovnika, 12 tisuća manje nego na kraju 2021. godine, a pad nije veći upravo zahvaljujući brojkama o vanjskim migracijama stanovništva.

Velik udio starijih od 65

Brine dobna struktura stanovništva. U Hrvatskoj je tako krajem prošle godine živjelo više od 872,2 tisuće građana starijih od 65 godina, dok je djece do 14 godina bilo nešto više od 550 tisuća.

Udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu je veći od 22 posto, a udio djece do 14 godina je oko 14 posto. S obzirom na to kojom se brzinom iz godine u godinu smanjuje broj rođenih, ovi će se omjeri u sljedećim godinama još više pogoršavati i potreba za radnom snagom bit će sve veća.