Neracionalna upotreba antibiotika jedna je od velikih prijetnji sustavima javnog zdravstva u svijetu i kod nas gdje se više od 90 posto antibiotika propisuje u izvanbolničkoj skrbi. Dio njih propisuje se neracionalno i time pogoduje razvoju rezistentnih bakterija. Prema podacima Europske medicinske agencije (EMA) samo u Europskoj uniji infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok su 33.000 smrti godišnje.

Povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima na Medicinskom fakultetu u Rijeci jučer je održan simpozij "Respiratorne infekcije – racionalna primjena antibiotika u izvanbolničkoj populaciji".

Ciljani lijekovi

– Za antibioticima često posežemo u zimskom periodu kada ima puno gripe i respiratornih infekcija koje su vrlo često virusne infekcije. Antibiotici se najčešće propisuju u izvanbolničkoj zdravstvenoj skrbi, i to u više od 90 posto slučajeva.

Propisuju se naročito predškolskoj populaciji, iako razlozi za to često nisu opravdani. Zadnjih godina svijest o mogućem gubitku djelotvornosti antibiotika se podigla, ali još uvijek postoji puno prostora za racionalizaciju.

Iako imamo jasne smjernice za primjenu antibiotika, liječnici antibiotike često propisuju na nagovor pacijenata. Pritom dajemo antibiotike širokog spektra, umjesto ciljanih. Odgovornost je zajednička jer antibiotici ne djeluju samo na osobu koja ih konzumira, već i na cijelu populaciju stvaranjem rezistentnih sojeva bakterija pa su tako za pojavu rezistencije odgovorni i pacijenti i liječnici.

Hrvatska je u europskom prosjeku kada govorimo o neracionalnom korištenju antibiotika za razliku od primjerice Nizozemske koja nam može biti uzor po maloj potrošnji i niskim stopama rezistencije, kaže dr. Maja Farkaš, voditeljica Laboratorija za respiratorne infekcije u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Zanimljiva je i epidemiološka podloga za racionalnu uporabu antibiotika. Prema riječima voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrice Rončevića, epidemiolozima je bitna dijagnoza na temelju koje se rade epidemiološka testiranja.

Epidemiološki gledano, u slučaju respiratornih infekcija važno je primjenjivati učinkovite antibiotike jer se tako automatski smanjuje potencijal širenja bolesti.

– Na bazi konstatacije da postoji rizik širenja bolesti, pored antibiotika kao terapije trebaju se primijeniti i profilakse. Kad postavimo dijagnozu i znamo koja je bakterija uzročnik, primjenjuju se specifični antibiotici.

U slučaju streptokoknih bolesti, antibiotik izbora je penicilin dok kod pertusisa ili hripavca najčešće primjenjujemo azitromicin. Nekad je dovoljno utvrditi radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji, no kada govorimo o streptokoku i hripavcu govorimo o specifičnim bolestima koje zahtijevaju specifičnu terapiju. Upravo zbog toga antibiotike treba primjenjivati na temelju kliničke dijagnoze i epidemioloških podataka, upozorava Rončević.

Manja učinkovitost

Kako kaže liječnica obiteljske medicine dr. Jadranka Šoić Karuza, smatra se da je neracionalno korištenje antibiotika jedna od deset najvećih prijetnji javnom zdravstvu, a podaci za Europsku uniju pokazuju da 34 posto pacijenata godišnje barem jednom uzima antibiotike.

– Pritom je čak 50 posto antibiotika propisano nepotrebno, a osam posto pacijenata uzima ih bez recepta, iako to nije dozvoljeno u EU-u, no pacijenti često koriste stare zalihe ili kupuju preko interneta.

Nažalost, bilježimo rastući trend u kojem pacijenti traže informacije na internetu no ne znaju procijeniti odakle te informacije dolaze. I upravo tu je izuzetno važna uloga liječnika obiteljske medicine i javnog zdravstva.

Ljudi generalno ne znaju da su akutne respiratorne infekcije uglavnom virusne i one doista mogu trajati dva do tri tjedna. Puno ljudi želi brzo rješenje, a pritom uopće ne primjenjuju simptomatsku terapiju.

Činjenica je da mnogi danas nemaju vremena biti bolesni, a upravo oni pacijenti koji si ne mogu priuštiti da budu na bolovanju, najdulje trpe posljedice takvih infekcija. Kad je riječ o utjecaju pandemije COVID-a na primjenu antibiotika, koronavirus nam je dijelom smanjio mogućnost neracionalne primjene antibiotika, budući da za tu bolest postoje brzi testovi i pacijentima odmah možemo reći da ne trebaju uzimati antibiotike, istaknula je Šoić Karuza.

Inače, Europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je ovaj tjedan kako pretjerano uzimanje antibiotika opasno smanjuje njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 milijuna smrti godišnje u svijetu do 2050. godine.

Izvan EU-a još i puno gore

Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).

Prema tom istraživanju, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta. U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez liječničkog mišljenja što je pet puta više od prosjeka u EU-a.

Povezane vijesti

• VLADA: Bolnicama 200 milijuna kuna za podmirenje dugova veledrogerijama
• Vijeće EU-a preporučuje smanjenje potrošnje antibiotika za 20 posto do 2030.
• Pijete antibiotike i za prehladu? Nećete se izliječiti, a doći će do opasne posljedice