Ulaganja u zdravstvene kadrove
Uručeno 190 ugovora o specijalizacijama u primarnoj zaštiti
(Snimio Davorin Višnjić / Pixsell)
Da Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) putem kojega Hrvatska kroz konkretne projekte ostvaruje značajna EU sredstva, nije namijenjen samo infrastrukturi nego i ljudima, dokazuje primjer ulaganja u zdravstvu. Jučer je u Ministarstvu zdravstva tako uručeno 190 ugovora o specijalizacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ukupne vrijednosti 29,5 milijuna eura, što je, kako je rekao ministar zdravstva Vili Beroš, do sada neviđeno ulaganje u kadrove u Hrvatskoj.
Ugovori za specijalizacije uručeni su predstavnicima 24 zdravstvene ustanove, a specijalizacije će se financirati sredstvima EU-a. Među 190 dodijeljenih specijalizacija, 12 ih je za hitnu medicinu, 81 za obiteljsku medicinu, 21 za ginekologiju, 10 za medicinu rada i sporta, 16 za pedijatriju, 6 za oftalmologiju, 7 za fizikalnu medicinu itd.
Lokalni domovi
Kako ističe ministar Beroš, do kraja ove financijske perspektive osigurane su oko 922 specijalizacije, ukupne vrijednosti 130 milijuna eura. To je dosad neviđeno ulaganje, a osobito se važnim smatra da se taj novac usmjerava u kadrove u lokalnim domovima zdravlja, što je osobito bitno za manje sredine.
Na svečanosti je bio i savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić koji je istaknuo da je Hrvatska trenutno među najbržima u EU-u u dobivanju bespovratnih sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost. U Ministarstvu zdravstva napravili su još veći iskorak, tako da su osim 467 specijalizacija financiranih iz NPOO-a, osigurali sredstva za još 212 specijalizacija iz Europskog socijalnog fonda i 243 specijalizacije iz Europskog socijalnog fonda plus, kaže Savić.
- Sva smo ta sredstva odlučili uložiti u jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bismo je organizacijski ojačali te omogućili da djelatnici budu motivirani i zadovoljni, dodaje pak ministar Beroš, koji najavljuje i skoro donošenje nove mreže javnozdravstvene zaštite koja će biti sveobuhvatna, te će se odnositi na javno zdravstvo, bolnice, hitnu i primarnu zdravstvenu zaštitu.
Slučaj ortopeda
Ministar se osvrnuo i na slučaj ortopeda Krešimira Crnogaća, koji je nedavno preminuo u 39. godini nakon kratke i teške bolesti, a čija je zaručnica, inače anesteziologinja, objavila da je posljednje trenutke proveo u boli jer mu liječnici nisu dali morfij. Beroš je kontaktirao s tim u vezi ravnatelja šibenske bolnice i kaže da slučaj nije bio jednostavan te da »davanje morfija u slučaju poremećene respiracije dodatno može životno ugroziti pacijenta«.
Upitan pak za uspostavu Hitne helikopterske medicinske službe, Beroš je podsjetio da je prošli tjedan bila na sjednici Vlade odluka kojom ga se ovlašćuje za potpisivanje ugovora o sedmogodišnjoj suradnji s pružateljima usluga HHMS-a u ukupnoj vrijednosti od 62,5 milijuna eura, a koja bi trebala početi s radom sljedeće godine.
- Međunarodni natječaj bazira se na iskustvu Danaca i do sada nije bilo žalbi, a javili su se ponuditelji pojedinačno, kao i zajednice ponuditelja, izvijestio je.
Beroš je uvjeren da ćemo početkom iduće godine imati uspostavljenu hitnu helikoptersku službu s četiri baze, a sve, kako kaže, u cilju pružanja hitne medicinske pomoći u okviru zlatnog sata.
Djeca u Zadru neće ostati bez liječnika
Upitan za prosvjed koji ogorčeni roditelji najavljuju za sljedeću subotu kako bi skrenuli pozornost na kolaps pedijatrijske skrbi u Zadru, ministar zdravstva Vili Beroš je odgovorio kako djeca sigurno neće ostati bez liječnika. Primijetio je i kako se događaju nelogičnosti da se pedijatri skrbe za djecu do 18 godina starosti, umjesto samo za predškolsku djecu. Napomenuo je i kako u većini zemalja EU-a ne postoji pedijatrija na razini primarne zdravstvene zaštite pa dao jamstvo da će, ako u jednom trenutku ne bude dovoljno pedijatara u primarnoj, o djeci skrbiti bolnički pedijatri.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
