Za svakog drugog hrvatskog građanina privatne su zdravstvene usluge preskupe pa koriste samo usluge u javnom zdravstvu, 60 posto teško si može priuštiti preglede i liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem, a 37 posto ne može plaćati lijekove koji nisu na teret HZZO-a. Manjina građana, njih oko 11 posto, koristi uglavnom usluge privatnog zdravstvenog sektora, ali bi to činilo čak 61 posto građana da za to ima novca, pokazalo je istraživanje »Zdravstvo u Hrvatskoj - stavovi i istraživanja« koje je za eurozastupnicu Romanu Jerković (SDP) u ožujku provela agencija Ipsos na uzorku od 1.000 ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da trećina građana posjećuje doktora u prosjeku jednom mjesečno, i to mahom liječnika obiteljske medicine, dok samo 10 posto građana liječniku ne ide svake godine. Većina doktoru ide jednom do triput mjesečno, a to su mahom ljudi stariji od 50 godina, ženskog spola, nižeg stupnja obrazovanja, s nižim mjesečnim prihodima. Na javne zdravstvene ustanove najviše se oslanjaju stariji od 65 godina, niže obrazovani i umirovljenici, s primanjima do 550 eura, a privatne poliklinike i liječnike češće posjećuju mladi do 34 godine, visokoobrazovani, s primanjima višim od 1.000 eura.

Barijera financije

Oko 61 posto građana, većinom mlađih od 49 godina, izjavljuje da bi češće koristili privatne zdravstvene usluge da si to mogu priuštiti, a financije su im u tome glavna barijera. Čak 48,5 posto zaposlenih visokoobrazovanih građana ne može si priuštiti privatni pregled iako bi to htjeli jer su nezadovoljni zdravstvenim sustavom, a najviše duljinom čekanja na preglede i pretrage, upozorila je eurozastupnica. Dvije trećine građana, njih 65 posto, u posljednjih godinu dana na privatne zdravstvene usluge nije potrošio niti jedan euro, a 37 posto izjavljuje da nema potrebe za privatnim uslugama jer sve obavi u javnom zdravstvenom sektoru.

- Uzmemo li u obzir činjenicu da se u javnom sustavu na pojedine preglede i zahvate čeka mjesecima te da si te iste nužne preglede i zahvate ljudi ne mogu priuštiti u sklopu privatnih zdravstvenih usluga, to znači da jedan dio naših građana nema pristup pravovremenoj zdravstvenoj zaštiti, iako im je ona i Ustavom zajamčena, ustvrdila je Jerković na jučerašnjem predstavljanju svog istraživanja. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina govori o slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite u ruralnim sredinama, međutim ovi podaci, dodala je, jasno govore da je zdravstvo nedostupno mnogima, bez obzira u kakvoj sredini žive.

Građani su imali prilike ocijeniti javni i privatni zdravstveni sektor, te su privatnom dali visoku četvorku, a javni je sektor dobio šarolike ocjene, ovisno o segmentu. Najviše su ocjene u javnom zdravstvu dobile medicinske sestre i pomoćno osoblje, zatim liječnici, a najlošije ocjene, tek malo iznad dvojke, brzina dobivanja termina za pregled i tehnička opremljenost naših bolnica. U privatnim ustanovama najzadovoljniji su odnosom prema pacijentima.

Kapital u zdravstvu

Prema osobnoj procjeni građani Hrvatske najviše odvajaju na lijekove, oko 126 eura po osobi godišnje ili 185 eura po kućanstvu, zatim na dobrovoljno zdravstveno osiguranje oko 86 eura i na privatne zdravstvene usluge 79 eura godišnje. Policu dopunskog zdravstvenog osiguranja ima 94 posto građana, a policu dodatnog osiguranja njih oko 22 posto, uglavnom mlađe dobi.

- Naši građani ovise o kvaliteti i brzini pružanja usluga u sustavu javnog zdravstva. Oni se mahom liječe u javnozdravstvenim ustanovama, privatno zdravstvo im je skupo. Naše ministarstvo, međutim, umjesto da jača javni zdravstveni sustav radi upravo suprotno i propušta prilike za njegovu nadogradnju. Ministar Beroš je itekako svjestan problema, ali ga ne rješava, upozorava Jerković. Za primjer navodi nabavku sofisticirane onkološke opreme za koju je Hrvatskoj na raspolaganju 80 milijuna eura za kupnju linearnih akceleratora. »Međutim, ministar Beroš ta je sredstva po svemu sudeći preusmjerio negdje drugdje i pitanje je hoće li uopće biti iskorištena za nabavku te opreme. Građani su najlošijom ocijenili tehnološku opremu, a naša zdravstvena administracija nije u stanju povući ta europska sredstva«, poručila je Jerković.

Istaknula je i kako istraživanje pokazuje da treba jačati sustav javnog zdravstva te da privatni kapital u zdravstvu nije nepoželjan, ali ne smije ići na uštrb javnog zdravstva. Ministar Beroš mora provesti reformu sustava koja će zdravstvene usluge učiniti dostupnijima, a na premijeru je da razmisli o tome da velik dio stanovništva, čak i visokoobrazovanog, nema novca za odlazak u privatnu ordinaciju, zaključila je Jerković.

Povezane vijesti

• Istrani su lani bili na bolovanju više nego prethodne dvije godine. Saznajemo kakva je situacija ove godine
• Uručeno 190 ugovora o specijalizacijama u primarnoj zaštiti
• Uzbuna u HZZO-u: Ozbiljno su pali doprinosi zdravstvu iz plaća, gomilaju se novi dugovi