Objava Hrvatske narodne banke (HNB) da su domaće banke u prvom polugodištu ove godine ostvarile dobit od gotovo 704 milijuna eura, što je oko 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, nametnula je ponovo pitanje neto kamatnog prihoda banaka, odnosno zarade koju banke ostvaruju na razlici između kamata što ih naplaćuju klijentima i onih koje plaćaju na depozite građana i poduzeća.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u prvoj je Vladinoj reakciji na objavu središnje banke poručio da je vrijeme da banke počnu podizati kamate na depozite.

U svojim odgovorima na naš upit, koji smo im poslali i prije ministrovog poziva, banke objašnjavaju da su posljednjih godinu dana, uglavnom kao posljedica odluke Europske središnje banke (ESB) rasle kamate na kredite, ali i kamate na depozite, a što se tiče budućnosti uglavnom je poruka da će nastaviti pratiti zbivanja.

Višak likvidnosti

Podaci o poslovanju hrvatskih banaka objavljeni na stranicama HNB-a pokazuju da su u prvih šest mjeseci banke ukupno imale 1,202 milijarde eura kamatnih prihoda, te 205,5 milijuna eura kamatnih rashoda. Dakle, ukupan neto prihod banaka na kamatama bio je 996,5 milijuna eura.

Od toga je, pokazuju podaci iz izvješća HNB-a, na Zagrebačku banku otpalo gotovo 259 milijuna eura, na PBZ 224 milijuna eura, a primjerice na Erste banku 164 milijuna eura.

U istom razdoblju prošle godine banke su imale ukupan neto prihod na kamatama 626,6 milijuna eura, što znači da je u prvom polugodištu ove godine veći gotovo za 60 posto.

No, lani su banke u šest mjeseci naplatile 690 milijuna eura kamata, ali je znatno manji bio i njihov rashod na kamatama jer su za njih dale tek 63,5 milijuna eura. To je dokaz da su ove godine rasle i kamate na kredite, ali i na depozite građana.

Povećanje neto prihoda na kamatama dobrim dijelom, osim povećanja kamata što ih banke naplaćuju građanima, leži i u činjenici da banke za višak likvidnosti koji polažu na račune kod HNB-a, prema odlukama europskih monetarnih vlasti, trenutno dobivaju kamatu od 3,75 posto.

Do kraja srpnja HNB im je na to ime isplatio 231 milijun eura kamata, a do kraja godine će im platiti ukupno oko 460 milijuna eura.

Budući da na sličnu situaciju u cijelom EU-u političke vlasti odgovaraju uvođenjem dodatnog poreza na neto kamatnu maržu, hrvatsko Ministarstvo financija odgovara da razmatra tu opciju, a ministar financija Marko Primorac najavljuje da će građanima ponuditi kupnju kratkoročnog zaduženja, odnosno kupnju trezorskih zapisa, pa će na tome moći ostvariti veće kamate nego na depozitima u bankama.

Dok se nešto od toga ne dogodi, predstavnici vlasti pozivaju banke da podignu kamate na depozite građana i poduzeća.

Iz Erste banke poručili su da su od 25. travnja povećali kamatne stope za sve modele novougovorenih gotovinskih kredita, u prosjeku za 0,7 postotnih bodova, pa standardni modeli gotovinskih kredita trenutačno imaju fiksnu kamatnu stopu u rasponu od 5,9 do 6,4 posto u odnosu na dosadašnjih 4,99 do 5,49 posto.

Od 1. kolovoza su povećane kamatne stope na stambene kredite u prosjeku za 0,6 postotnih bodova, a trenutačno je u ponudi fiksna kamatna stopa u rasponu od 3,75 posto do 4,70 posto.

Novougovoreni depoziti

U prosjeku za jedan postotni bod povećane su i kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, pa se ovisno o modelu i ročnosti štednje, nove kamatne stope kreću u rasponu od 0,3 posto do 1,5 posto.

Prije tog povećanja, odnosno prije 1. svibnja, bile su 0,02 do 0,1 posto. Porasle su i kamatne stope za kredite poduzećima i to za 1,1 postotni poen, ali istovremeno su za 1,5 postotnih poena rasle kamate na depozite poduzeća.

Na pitanje planiraju li do kraja godine dodatno povećati kamate na depozite iz Erste banke odgovaraju da "u ovom trenutku nemaju u planu novo povećanje kamatnih stopa na depozite, ali će pratiti zbivanja na tržištu i po potrebi uvesti promjene u tom segmentu."

Iz Privredne banke Zagreb odgovorili su da su u srpnju uveli stambene kredite uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita te su u tom smislu prilagođene i kamatne stope koje su, kako tvrde, trenutno najkonkurentnije na tržištu. Kod nenamjenskih kredita, koji su također uz fiksnu kamatnu stopu, nije bilo promjena.

– Vezano za kamate na štednju već od kraja travnja krenuli smo s podizanjem kamatnih stopa u depozitnom poslovanju s građanima, dok smo nedavno u kolovozu napravili drugi krug povećanja kamatnih stopa u depozitnom poslovanju s građanima te kamatne stope na štednju u eurima, a ovisno o ročnosti kao i vrsti štednog proizvoda, idu i do primjerice 1,50 posto na rok od 6 mjeseci ili 1,7 posto na godinu dana, poručuju iz PBZ-a, ali ne govore ništa o budućim planovima.

OTP banka je, stoji u njihovom odgovoru, povisila kamate ovisno o kategoriji proizvoda, dok kamate na štednju nisu mijenjane, ali "pozorno prate kretanja na tržištu i prilagođavaju cijene proizvoda i usluga tržišnim uvjetima".

Povezane vijesti

• Banke mahom odobravaju stambene kredite s fiksnim, a visokim stopama. Reprogram će biti moguć, ali…
• Rast kamata sve se jače odražava ne nekretninski biznis u Europi, evo kakve posljedice se mogu očekivati u Hrvatskoj
• Otkud ogromna dobit banaka u prošloj godini? HUB tvrdi: "Najviše se zaradilo od posla s Hrvatskom narodnom bankom"