(Hina/EPA)
U prvoj polovici prošle godine Hrvatska je nastavila uspješno koristiti sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), navodi se u izvješću o korištenju fondova od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. o kojem će u četvrtak raspravljati Hrvatski sabor.
U tom su razdoblju ugovoreni projekti vrijedni 289 milijuna eura, krajnjim korisnicima plaćeno je 904 milijuna, a ovjereno je 418 milijuna eura.
Do 30. lipnja 2022. ukupno je ugovoreno 13,6 milijardi eura, odnosno 126,3 posto ukupno dodijeljenih sredstava, a plaćeno 7,9 milijardi eura, odnosno 73,5 posto dodijeljenih sredstava. Ovjereno je 6,4 milijardi eura, odnosno 59,5 posto dodijeljenih sredstava te je doznačeno 6,6 milijardi eura odnosno 61,4 posto dodijeljenih sredstava, koja za (operativne) programe financijskog razdoblja 2014. – 2020. iznose 10,73 milijarde eura.
Zastupnici će raspraviti i izvješće o korištenju ESIF-a u 2021. prema kojemu je došlo do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe. Ugovoreno je projekata u vrijednosti od 336,4 milijuna eura, krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno je 854,6 milijuna, a ovjereno 847,7 milijuna eura.
O godišnjim izvješćima o obrani za 2020. i 2021.
Sabor će raspraviti i godišnja izvješća o obrani za 2020. i 2021.
Ministar obrane Mario Banožić na resornom je saborskom odboru istaknuo kako je, kao odgovor na novo sigurnosno okružje, prepoznata važnost ulaganja u obranu. Hrvatska je sada, najvećim proračunom na poziciji MORH-a od 7,2 milijardi kuna, dostigla NATO smjernice o izdvajanju članica za obranu od 2 posto BDP-a, od čega 20 posto za modernizaciju i opremanje.
Kao najznačajniju investiciju u 2021. ministar je naveo sklapanje ugovora o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale te isporuku dva helikoptera Black Hawk i prihvaćanje ponude Vlade SAD-a o donaciji 89 borbenih vozila pješaštva Bradely.
Obuljenu novi mandat na čelu HAKOM-a
Sabor će se očitovati i o Vladinom prijedlogu da razriješi dosadašnjeg predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) radi isteka mandata te da Tonka Obuljena ponovno, na pet godina, imenuje predsjednikom Vijeća.
Za članove vijeća Vlada predlaže Antu Milasa, Nikolu Popovića, Mislava Hebela i Marka Jukića.