ZAGREB

Proračun za oporbu promašen i ziheraški, za HDZ realan i održiv

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Za razliku od HDZ-a, saborska oporba u srijedu nije imala lijepih riječi za predloženi državni proračun za 2023., tvrdi da je promašen, ziheraški, lažan i napumpan, da nije dobar ni za koga, osim za državu i Vladu.

„Čuvajmo se, jao si ga nama“, tim je riječima svoje viđenje proračuna opisao Peđa Grbin (SDP) koji kaže da proračun za 2023. ne jamči ni veće plaće, ni veće mirovine, niti socijalne naknade od kojih se neke nisu mijenjale godinama.

Socijaldemokrati kažu da je proračun promašen i krivo zadan. „On je  ziheraški, štreberski,  zadržava status quo, nema viziju“, kaže Ivana Posavec Krivec.

HDZ se ne slaže s takvim ocjenama i ističe kvalitete proračuna.

Bačić: Proračun - realan, održiv, odgovoran

Proračun je prije svega realan i uravnotežen, održiv, odgovoran, nije predizboran i bit će izvršen bez ikakva problema, ističe Branko Bačić (HDZ) i odbacuje tvrdnje da kroz proračun HDZ zapravo podmićuje građane.

Razumijemo naše sugrađane i vodimo računa o njima, kaže Bačić.

Da HDZ velikim transferima podmićuje skupine građana, ne mareći za kvalitetu usluga i da „takav sustav treba slomiti“, izjava je Dalije Orešković (Centar) koja želi da "proračun za 2023. bude posljednji HDZ-ov".

Josip Borić (HDZ) tvrdi kako oporba nije ni zadovoljna, ni nezadovoljna, nego nesretna već sedmu godinu. Smeta ih što ostvarujemo svoje ciljeve, kaže.

Oporba tvrdi da predloženi proračun pokazuje da Vlada nije spremna ni na kakve ozbiljne reforme, da će se usporeni rast gospodarstva i inflacija nastaviti i iduće godine i da će to najviše osjetiti najsiromašniji.

Siromašni plaćaju inflaciju, jer bogati imaju svoje nekretnine i štednje, kaže Božo Petrov (Most) i pita predstavnike Vlade imaju li snage reći ljudima što ih čeka u idućoj godini.

Troskot: Banovina se ne obnavlja, a naciji se prodaju Haribo bomboni

'Mostovci' Vladu prozivaju i za sporu obnovu od potresa. Banovina se uopće ne obnavlja, a naciji se prodaju Haribo bomboni, sve je ružičasto, kaže Zvonimir Troksot.

Vesna Vučemilović (HS) indikativnim drži da se za 2024. i 2025. planira stabilizacija, ali da nema više onih stopa rasta od pet posto. Inflacija bi iduće godine trebala usporiti na 5, 7 posto, no hrana i gorivo i dalje će biti skupi, a to će biti udar na standard građana, upozorava.

Stalna je samo promjena i deficit proračuna, koji je za iduću godinu planiran u iznosu od 1, 8 milijardi eura, kaže Marin Lerotić (IDS), zabrinut što će se to pokriti novim zaduživanjem. Dakle, svaki dan se zadužimo za 32 milijuna kuna i tako 365 dana, navodi.

U godini u kojoj nas očekuje recesija, najavljujete štednju, predbacuje ministru financija Posavec Krivec, pitajući se trebaju li građani osjetiti još jednu recesiju na vlastitoj koži i tvrdeći da proračun vodi daljnjem raslojavanju društva.

Reformisti i Zeleno- lijevi blok hvale uvođenje besplatne prehrane za sve učenike osnovnih škola, no kažu da su to i sami zagovarali ranijih godina.

Damir Bakić (ZLB)  primjećuje i da je za subvencioniranje stambenih kredita osigurano više sredstava nego ove godine, te navodi kako je dokazano da to direktno utječe na rast cijena nekretnina i ide na ruku financijskoj industriji, ne građanima.

Natalija Martinčević (Reformisti) kaže da proračun zanemaruje sjever Hrvatske i najavljuje da ga neće podržati.

Anka Mrak Taritaš (Glas) zadovoljna je što je u idućoj godini predviđeno više sredstava za kibernetičku sigurnost. Mi smo lani tražili više sredstava za to, no Vlada je naš amandman s podsmjehom odbila, sad su to ispravili, kaže.

Jeckov: Hoće li se kazniti jedinice s padom stanovnika?

HDZ-ovi partneri, klubovi nacionalnih manjina i SDSS-a, zadovoljni su proračunom. Nacionalne su manjine uglavnom zadovoljne djelom proračuna koji im je namijenjen, ali su zadovoljne i da Hrvati izvan domovine dobivaju povećana sredstva, kaže Furio Radin.

Dragana Jeckov (SDSS) pozdravlja više sredstva za obrazovanje, nastavak pomoći OPG-ovima, bolju infrastrukturu na područjima gdje žive manjine.

Upozorava, međutim, da će pad broja stanovnika u najsiromašnijim dijelovima Hrvatske srezati prihode lokalnih jedinica koje dobivaju iz Fonda fiskalnog izravnanja, pa apelira da se nađe način da se to amortizira.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter