Iako je na dužnosti glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca tek nešto više od dva mjeseca, Irena Weber izazvala je javnost mnogim svojim izjavama i komentarima. Turistički sektor naročito je zainteresiran za poglede HUP-a o oporezivanju iznajmljivača koji plaćaju minimalni porez, dok ostali poduzetnici gledaju na probleme s energentima i sve veću inflaciju.

- Kad ste preuzeli posao glavne direktorice HUP-a, izjavili ste da treba promovirati poduzetničku klimu u Hrvatskoj. Na koji način?

- Hrvatska kakvoj mi poslodavci težimo je tehnološki napredna zemlja poduzetnika i kvalitetnih i zadovoljnih radnika. Poduzetnici su ti koji stvaraju dodanu vrijednost, guraju ekonomiju naprijed, na tržište donose inovacije, stvaraju priliku za napredak zaposlenicima i u konačnici pune proračun. To želimo promovirati. Imamo u Hrvatskoj tvrtke jednoroge, koje na burzi vrijede više od milijarde dolara i niz tvrtki koje bi se uskoro mogle pridružiti toj skupini. Među malim i srednjim poduzetnicima imamo primjera kojima možemo biti preponosni, velikih izvoznika je svakim danom sve više.

Zaštita poduzetnika od šokova

- Javnost nije upoznata s poslovanjem brojnih svjetski uspješnih tvrtki?

- Poduzetnici su u ovoj zemlji napravili velike uspjehe i imamo velik broj pojedinaca i kompanija na koje možemo biti jako ponosni. Za neke znamo, za neke nikada nismo ni čuli, a rade globalne poslove. Ono što je sigurno je da ta jaka poduzetnička snaga često ne dobiva dovoljno javnog prostora, a kada bi ga dobili donijeli bi novi veliki val optimizma. Svi moramo osvijestiti da su upravo poduzetnici i njihovi zaposlenici ti koji stvaraju novu vrijednost i pune proračun.

- Koji su glavni zadaci što stoje pred HUP-om i Vama osobno? Što ste zacrtali?

- Nulti prioritet se nametnuo sam od sebe, a to je zaštita poduzetnika od šokova uzrokovanih dramatičnim rastom cijene energenata. Mnogim poduzetnicima je ovo doslovno pitanje života i smrti. Europa još uvijek nije donijela zajedničku strategiju kako se boriti protiv troškova uzrokovanih enormnim poskupljenjima plina pa je nužno osmisliti modele na nacionalnoj razini.

- A dogovor oko Zakona o radu?

- Prioritet u kratkom roku je i donošenje novog i modernog Zakona o radu, kao ključne poluge za ubrzanje tržišta i rasta plaća. Porezno rasterećenje rada je preduvjet za zadržavanje ljudi u Hrvatskoj, a u idealnom scenariju nadamo se i povratku iseljenih. To moramo realizirati danas! Jedan od glavnih zadataka mi je promijeniti percepciju poduzetništva i poduzetnika u javnom prostoru. Moramo provesti i reforme u javnom sektoru da bi novac koji državi uplaćuju građani i poduzetnici bio maksimalno kvalitetno utrošen i da bi dobili najbolju uslugu koju plaćamo skupo - čak 42 posto naših primanja odlazi državi i lokalnim jedinicama, a danas je upitno dobivamo li za gotovo pola zarade od institucija dovoljno.

- Sve to zvuči jako ambiciozno.

- Dugoročni cilj je Hrvatska poduzetnika i kvalitetnih i zadovoljnih radnika. Do realizacije tog cilja je dug put jer moramo ukloniti mnogo administrativnih barijera za poslovanje, biti brži, agilniji i tehnološki napredniji. Imamo potencijal i mi poduzetnici znamo kako ga iskoristiti zato vjerujem da ćemo taj cilj ispuniti.

- Ulazi li Hrvatska, globalno, u recesiju i(li) još dublju ekonomsku krizu? Najave rasta BDP-a za 2023. godinu vrlo su skromne?

- Projekcija rasta domaće ekonomije su skromne, tu ću se složiti, ali u recesiju nismo ušli, a nadam se da ne idemo u tom smjeru. Puno je neizvjesnosti na tržištu prvenstveno zbog cijena energenata. Sami ekonomisti kažu da je ekonomska prognoza za ovu zimu ovisna o vremenskoj prognozi. Ako zima bude izuzetno jaka, a energenti slabo dostupni, Europa bi uz najavljenu tehničku recesiju mogla potonuti i dublje u krizu, ali ako zima bude blaža, a turistička

sezona dobra, Hrvatska bi možda mogla ostvariti i stope rasta koje prognozira MMF, a to je rast BDP-a iznad tri posto. Velika je neizvjesnost. U habitusu poduzetnika je da prihvaća krizu kao izazov i priliku pa će realni sektor dati sve od sebe da Hrvatsku održi na putu rasta.

Državne intervencije u cijene

- Može li nam uvođenje eura pomoći u obuzdavanju inflacije i trebamo li strahovati od scenarija vrtoglavog rasta cijena?

- Iskustvo drugih zemalja koje su ulazile u eurozonu je da su cijene, kao posljedica nove valute, rasle minimalno te da je euro pridonio inflaciji s 0,2 do 0,3 posto, što je u kontekstu današnjih razina inflacije zanemarivo. Europska središnja banka pokušava smanjiti rast cijena povećanjem baznih kamata, ali to će inflaciju obuzdati tek kroz nekoliko mjeseci. Stoga ponovno ovisimo o kretanju cijena na europskom tržištu.

- Konkretno, građanima nije jasno što se dobiva uvođenjem eura?

- Ulaskom Hrvatske u eurozonu, a zbog promjene regulacije banaka, u bankama će se osloboditi ogromna likvidnost od dodatnih 72 milijarde kuna koje će se osloboditi iz rezervi. Taj novac spominjem jer će se uz pomoć njega u Hrvatskoj smanjiti pritisak na rast kamata na kredite, s jedne strane, a rast referentnih kamata u eurozoni trebao bi uskoro smanjiti stopu inflacije.

- U kojim gospodarskim granama očekujete najviše problema, pa i stečaja?

- Već su sada pogođene sve tvrtke koje imaju visoku potrošnju plina i električne energije obzirom da su im računi narasli i do deset puta. Taj rast troškova treba zaraditi na tržištu i osigurati svojim zaposlenicima sigurna radna mjesta. Nadam se da stečajeva neće uopće biti i da ćemo, ponavljam, uspješno prebroditi krizu u nastajanju.

- Država je intervenirala u cijene goriva, grijanja, plina, hrane... Koliko je to dobro za poduzetništvo, ako je već dobro za široki krug građana? Naime, bune se mali prodavači goriva, vlasnici obiteljskih trgovina i pekara i drugi?

- Tržišne cijene plina i električne energije porasle su enormno, preciznije osam pa čak i do deset puta u odnosu na prošlu godinu. U toj izvanrednoj situaciji Vladina reakcija je definitivno bila neophodna kako bismo gospodarstvo zadržali na nogama, naročito imajući na umu da Hrvatska nema mogućnost utjecaja na cijene energenata na svjetskim tržištima. HUP je načelno protiv državnog intervencionizma, ali intervencija je bila jedini način na koji se moglo ograničiti enormne troškove energenata, a time i njihovo daljnje prelijevanje na cijene svih proizvoda i usluga. Zato smo podržali Vladin potez, naročito jer je uvažen zahtjev HUP-a da u mjere uđu svi poduzetnici, neovisno o veličini ili industriji u kojoj posluju. Divljanje cijena energenata pogađa cjelokupno gospodarstvo.

- Kod ograničavanja cijene hrane nije bilo uspjeha, cijene su nevjerojatno visoke?

- S druge strane, kada govorimo o limitiranju cijena grupe prehrambenih namirnica, odmah smo upozoravali da ta mjera može dovesti do negativnih posljedica. Već smo vidjeli da u manjim trgovinama nekih proizvoda iz te skupine nije bilo na policama, a bojimo se da bi ta mjera dugoročno mogla negativno utjecati na domaću proizvodnju i povećati uvoz roba niže kvalitete pa naše građane izlažemo lošijoj hrani, što je rizik i za njihovo zdravlje.

- Prvo smo imali smanjivanje PDV-a na određene prehrambene artikle a to nije pokazalo učinak. Zamrzavanje cijena nekolicine prehrambenih artikala također ne daje efekta, može li se na takav način zaustaviti spirala poskupljenja?

- Nas poduzetnike inflacija nije iznenadila. Već su u pandemiji generirani temelji inflatornih pritisaka, a rast cijena danas je posljedica toga. Makroekonomisti su znali već u proljeće 2021. godine da dolazi inflacija. Samo se sjetimo da je na tržište plasirana ogromna količina novca, novac se bacao iz helikoptera, a dodatna likvidnost kod potrošača stvorena je tijekom lock downa i pandemije, jer su ljudi bili primorani sjediti doma i manje su trošili.

Irena Weber (Cropix)

Neizvjesnost do kraja ožujka

- Znači, inflaciju je donijela korona, a ne Rusi?

- Popuštanjem protupandemijskih mjera stvorena je ogromna potražnja u kombinaciji s ogromnom količinom novca na tržištu, a ponuda se nije oporavila zbog činjenice da je Kina i dalje u parcijalnom lockdownu, ali i da su lanci dobave pokidani. Inflacija je dakle bila neminovna! Kad političari uzmu ekonomiju u svoje ruke - sve ode u ovom smjeru. Zato bih samo dodala da tržišni mehanizmi najbolje reguliraju ekonomske odnose, kao i da je anomalije nastale intervencijom najgore pokušavati riješiti novim državnim intervencijama.

- Cijene plina i električne energije zamrznute su za dio korisnika do 1. travnja. Slijede li tada pravi šokovi za građane, a posljedično i poduzetnike?

- Ne znamo što će se dogoditi 31. ožujka iduće godine kada mjere isteknu i cijena električne energije ne bude ograničena na do 180 odnosno 230 eura po MW satu koliko je plaćaju poduzetnici danas ili pak kada električna energija za građane više ne bude 59 odnosno 85 eura na koliko je limitirana.

HUP očekuje nastavak razgovora s Vladom o tom problemu jer je za stabilnost poslovanja, a time i izbjegavanje krize najvažnije znati pod kojim će se uvjetima morati poslovati. U poslovanju je presudna izvjesnost i mogućnost planiranja troškova i uvjeta poslovanja stoga vjerujem da ćemo i prije prvog tromjesečja iduće godine imati više informacija o cijenama energenata nakon kraja ožujka.

- Hoće li krizna godina 2023., ostvari li se takvom, biti negativna za turizam kao glavni proizvod nacionalne ekonomije?

- Naša emitivna tržišta, Njemačka i Italija najavljuju ulazak u recesiju, srećom samo tehničku, što znači da će BDP tih zemalja pasti, ali minimalno pa građani ne bi trebali osjetiti tu recesiju kroz značajniji pad prihoda. Ipak, inflacija nagriza kupovnu moć građana cijele Europske Unije, što znači da će biti i manje novca za putovanja i odmore. Nadam se ipak kvalitetnoj turističkoj sezoni jer je turizam u Hrvatskoj važan i za uži turistički sektor, ali i za cijelo gospodarstvo: od proizvodnje hrane i roba do uslužnog sektora u najširem smislu.

Smanjenje poreznog opterećenja

- Predlažete poreznu reformu. Koje su njezine osnovne polaznice?

- Hrvatska udruga poslodavaca inzistira na rasterećenju rada i to pod hitno! Bez smanjenja opterećenja na rad nema ni većih plaća ni boljeg standarda naših zaposlenika. U prijedlogu reforme sustava poreza na dohodak predlažemo da se osobni odbitak poveća na 5.000 kuna, a niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 na 15 posto. Time bi se stvorio prostor za veći rast plaća. Podizanje osobnog odbitka bilo bi i logično, nakon što je povećana minimalna plaća na 4.200 kuna jer do sada nikad nije bio manji od minimalne plaće. Hrvatsko gospodarstvo ima male profitne margine i masa za plaće je jako velik dio ukupnog troška poslovanja. Istovremeno neto plaće koje primaju zaposlenici su niske i ne osiguravaju dobar standard. Čak i uz povećanje, od minimalne plaće od 4.200 kuna u Hrvatskoj teško se može živjeti, međutim u kontekst treba staviti i profitabilnost sektora u kojima radnici rade za tu najmanju plaću. Da privatni sektor radi što može, svjedoči i činjenica da se broj zaposlenih na minimalnoj plaći smanjuje iz godine u godinu pa tako 80 posto članica HUP-a nema zaposlenike na minimalnoj plaći. Rješenje za veće plaće radnicima je u smanjenju poreznog opterećenja na rad. Prosječno državi odlazi čak 42 posto svega što radnik zaradi kod svog poslodavca. Poslodavci su i ove godine, prema anketi HUP-a povećali plaće za svoje zaposlenike za više od 10 posto i nastavljaju s povećanjima. Povećali bi ih i više da je opterećenje na rad manje.

- Porez na ekstraprofit - HUP ga uglavnom ne podržava, ali očito je da se neke energetske kompanije dobro snalaze u krizi?

- Najave novog poreza na dobit i to da će se primijeniti i na industrije izvan energetskog sektora šokirale su poduzetnike. Uz divljanje cijena energenata i inflaciju gospodarstvo se bori za preživljavanje pa bi dodatni porez na dobit bio potencijalno poguban. HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije kao i spriječiti daljnji rast plaća. Predloženi model u dobrom dijelu, nažalost, nalikuje mađarskom već implementiranom modelu. To nije model ni politika na koju se želimo ugledati.

- Je li prihvatljivo podizanje ljestvice s 20 posto na više ili je taj porez neprihvatljiv za HUP?

- I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita problematično i ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanja. HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Ovakav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su intenzivno ulagale u R&D, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama.

- Što predlaže HUP, umjesto poreza za ekstraprofit?

- Umjesto novih poreza, HUP vrlo konkretno zagovara poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.

Oporezivanje prihoda od najma

- U jednom intervjuu ste rekli da treba živjeti od rada, a ne od rente? Tu ste mislili prije svega na turizam?

- Dok se rad oporezuje s prosječnih 42 posto, na prihode od iznajmljivanja vila i luksuznih apartmana ne naplaćuje se gotovo ništa do iznosa od 300.000 kuna godišnje. Ovdje ne pričamo o penalizaciji iznajmljivanja dodatne sobe u kući ili jednog apartmana već o jednakom i pravednom pristupu prema svim pojavnim oblicima dohotka. Ne govorim ni o turističkim prihodima hotelijera i ugostitelja jer oni kroz svoje tvrtke imaju ogromna porezna opterećenja i porezom na dohodak za plaće zaposlenika, porezom na dobit, a, nažalost, možda i porezom na 'ekstraprofit'.

- Konkretnije?

- Naime, prihod od iznajmljivanja na razini od 300.000 kuna godišnje je jednak neto mjesečnoj plaći od 25.000 kuna mjesečno. Na toliku plaću u godinu dana se plati 75.000 kuna poreza na dohodak i prireza, a obveze za iznajmljivanje vile koja donosi do 300.000 kuna prihoda godišnje je u većini općina i gradova paušal od 300 kuna po krevetu. Treba nazvati stvari pravim imenom - prihodi od najma su dohodak i tako ga treba oporezivati.

- Zakon o radu prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Kako komentirate izmjene koje on donosi?

- HUP inzistira na modernom i fleksibilnom Zakonu o radu, koji odražava stvarne potrebe tržišta. Hitno moramo krenuti u donošenje novog Zakona o radu, a naši glavni ciljevi su fleksibilizirati sklapanje i otkazivanje ugovora o radu, rad na određeno radno vrijeme, definirati rad na daljinu i pojednostaviti odredbe o radu, kao i niz drugih odredbi koji domaće tržište rada čine rigidnim te zastarjelim. Naši zaposlenici iseljavaju se u zemlje s fleksibilnim zakonodavstvom jer takvo zakonodavstvo uz niže opterećenje rada pomaže otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija.

- Postojeći prijedlog ZOR-a ne podržavate?

- Izmjene i dopune Zakona o radu koje je Vlada poslala u proceduru HUP ne podržava prvenstveno zbog toga što njima nismo dobili moderan Zakon o radu, a principijelno jer HUP ne može podržati zakon s diskriminatornim odredbama. Naime, predloženim zakonom u privilegirani položaj stavlja se članove reprezentativnih sindikata u odnosu na ostale radnike. Hrvatski poslodavci neće dijeliti svoje zaposlenike ovisno o time jesu li u sindikatu ili nisu. Mi nećemo isplaćivati zaposlenicima božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu tako da ćemo u praksi ispraviti nepravdu koja se pokušava implementirati u ovaj zakon o radu.

Reforma mirovinskog sustava

- Mirovinski sustav u postojećem obliku mnogi bi željeli mijenjati. Vaš prijedlog je da se novac kojeg drže mirovinski fondovi u II. stupu investira u jačanje gospodarstva?

- Demografska situacija, ali i trendovi koji se mogu iščitati iz rezultata posljednjeg popisa stanovništva su vrlo zabrinjavajući. U deset godina izgubili smo desetinu stanovništva, a u proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za gotovo dvadeset posto. Prijeti nam situacija u kojoj neće imati tko raditi za buduće mirovine. Zato je nužno odmah krenuti u stvaranje okvira poticajnog tržišta rada i mijenjati rigidna pravila koja tjeraju mlade ljude u konkurentnije i bogatije zemlje. Budući umirovljenici moraju biti svjesni i individualne odgovornosti za svoje mirovine, a tu je ključno jačanje II. i III. mirovinskog stupa. To su mehanizmi koji mogu osigurati dugoročno održiv mirovinski, ali i stvaranje bazena nacionalne privatne štednje koja može ojačati ukupni investicijski potencijal u domaćoj ekonomiji. U II. stupu danas je 136 milijardi kuna nacionalne štednje, što obvezne mirovinske fondove postavlja u poziciju ogromnog kapaciteta za direktno ili indirektno projektno investiranje te poslovno restrukturiranje u ekonomiji kojom dominiraju nisko-kapitalizirana poduzeća. Domaći obvezni mirovinski fondovi trenutno ne koriste limite za ulaganja u infrastrukturne projekte zbog nepostojanja ponude istih, kroz koje bi se mogao dati značajan doprinos jačanju nacionalne energetske infrastrukture u jeku energetske krize koja potresa EU.

- Što je potrebno učiniti?

- Uz povećanje postotka izdvajanja u drugi stup, potrebno je proširiti limite za ulaganja mirovinskim fondovima. Jačanje privatnih modela starosne štednje potpuno je suprotno poticanju povratka u prvi mirovinski stup kroz dodatak od 27%. Domaći obvezni mirovinski fondovi su među vodećim investitorima koji mogu ulagati u kapital poduzeća. Europska unija u private equity fondovima vidi rješenje za dostupnost financiranja prvenstveno malim i srednjim poduzećima i tom smjeru se moramo razvijati.

Povezane vijesti

• Na udaru inspektora ugostitelji, iznajmljivači i trgovci…
• Boris Miletić: Gdje je 160 tisuća gostiju koji su sigurno bili u Istri, a nigdje nisu prijavljeni?  
• Priprema se porez na apartmane