Obilježena 81. obljetnica proboja iz logora Kerestinec

(Hina/EPA)

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) u četvrtak je obilježio 81. obljetnicu proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec, pri čemu je istaknuto da je antifašizam trajna odrednica poslijeratne Europe i Hrvatske.

''Povijesne činjenice se izvrću, relativiziraju ili prešućuju. Antifašiste se u pravilu proziva i prikazuje kao neke aveti. Mi govorimo o antifašizmu kao trajnoj civilizacijskoj odrednici na kojoj se gradila i gradi poslijeratna Europa, a to je i ustavna odrednica naše Hrvatske'', kazao je Boris Kovačić, potpredsjednik Zajednice udruga antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Kerestinec je bio samo jedan od logora i stratišta u Zagrebu i okolici ,gdje su bili ubijani antifašisti, rodoljubi, komunisti, Hrvati, Jugoslaveni, Srbi i Židovi i to, kako je istaknuo, bez milosti i bez suđenja. Tako je to bilo u "državi ustaške kamarile", koja se tim nedjelima odmah i legitimirala.

''Ponovilo se zlo i u Domovinskom ratu. Opet je u prvom redu stradala mladost pa odajemo počast i svim palim braniteljima'', poručio je Kovačić.

Pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za branitelje Vesna Helfrih obratila se u ime zagrebačkoga gradonačelnika, Gradske uprave ali i , kako je istaknula, velikog dijela građana Zagreba koji ne zaboravljaju 1941. niti 1991., dodavši kako su ''poveznice očite''.

Vijence za žrtve kerestinečkog logora položili su izaslanstva i predstavnici Skupštine Grada Zagreba, SABA-e RH, Grada Samobora, SDP-a, SRP-a, 365 – Stranke rada i solidarnosti, slovenskih i bosanskih antifašista i Saveza društava Josip Broz Tito.

Neuspjeli proboj, logoraši poubijani

U logoru Kerestinec, koji su formirale vlasti Banovine Hrvatske i koji je prešao u ruke ustaša, bilo je više od sto logoraša, poznatih intelektualaca, rodoljuba i komunista.

Nakon što je 9. srpnja 1941. desetero njih, među kojima su bili i Božidar Adžija, Otokar Keršovani i Ognjen Prica, bilo streljano u znak odmazde zbog ubijenog agenta Ljudevita Tiljka, mjesni komitet Komunističke partije Hrvatske Zagreb donio je odluku o organizaciji njihova oslobađanja.

Od oko 110 logoraša njih oko 90 je sudjelovalo u proboju u noći s 13. na 14. srpnja 1941. Formirano je pet udarnih grupa koje su ga vodile.

Međutim, logoraše na slobodi nitko nije dočekao, pa su u nekoliko idućih dana razbijeni, pohapšeni i poubijani. Samo ih je 13, neki tvrde i 14, preživjelo proboj, a kraj rata živa su dočekala samo dvojica.