Velik interes za kreditiranje proljetne sjetve u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

(Hina/EPA)

Bjelovarsko-bilogorska županija za kreditiranje proljetne sjetve zaprimila je više od 200 zahtjeva u ukupnom iznosu od 30,9 milijuna kuna, što je najviše u 16 godina odnosno otkako se ta mjera provodi, istaknuo je u srijedu župan Damir Bajs.

Bajs je sa suradnicima obišao jednog od korisnika te mjere, poljoprivrednika Josipa Jukića koji se prvenstveno bavi stočarstvom. Riječ je o poljoprivredniku iz sela Stara Rača, koji će kredit iskoristiti za proljetnu sjetvu kukuruza kojeg uzgaja na površini od 10 hektara.

U cilju pomoći gospodarstvu, obrtništvu i poljoprivredi, a vezanih uz pomoć uslijed pandemije koronavirusa, župan Bajs donio je odluku o prolongaciji vraćanja kredita za poljoprivrednike koji još nisu vratili kredit korišten za proljetnu sjetvu 2019. godine do 30. lipnja ove godine.

Također, za ovogodišnje korisnike županijske mjere kreditiranja proljetne sjetve, na prijedlog Bjelovarsko-bilogorske županije, rok povrata kredita produljen je na godinu dana. Bjelovarsko-bilogorska županija na sebe će preuzeti plaćanje kamatne stope, pa će krediti za poljoprivrednike biti beskamatni.

Tijekom 16 godina koliko se provodi kreditna linija za proljetnu sjetvu, ukupno je realizirano 221,6 milijuna kuna kredita kroz gotovo pet tisuća kreditnih zahtjeva, a Bjelovarsko-bilogorska županija za subvencioniranje kamate kroz izdvojila je pet milijuna kuna.

Na taj način poljoprivrednim proizvođačima omogućeno je da lakše obave proljetnu sjetvu kukuruza, stočnog ječma, zobi, soje i šećerne repe, a od unazad tri godine kredit se može zatražiti i za presadnice povrća, odnosno povrtlarske kulture. Najniži iznos kredita koji se može zatražiti je 5.000, dok je najviši iznos milijun kuna.

Proljetna sjetva poljoprivrednicima je iz godine u godinu sve veći financijski izdatak, a kako bi im se pomoglo da kvalitetno obave proljetnu sjetvu, za što je nužno kvalitetno sjeme, mineralno gnojivo i zaštitna sredstva, kreditna linija i više im je nego dobrodošla.

Kreditiranjem proljetne sjetve obuhvaćeno je prosječno oko 7,5 tisuća hektara, a ove je godine više od deset tisuća hektara zasijanih kukuruzom, stočnim ječmom, jarom zobi i sojom.