LONDON
Veće američke zalihe i slabi podaci iz eurozone zadržali cijene nafte ispod 63 dolara
(Hina/EPA)
Cijene nafte kliznule su u srijedu na međunarodnim tržištima dublje ispod razine od 63 dolara pod utjecajem rasta zaliha sirove nafte u SAD-u i slabih gospodarskih podataka iz eurozone.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 17 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 62,79 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 57,18 dolara.
Američke zalihe sirove nafte porasle su u prošlome tjednu za 4,3 milijuna barela, objavio je u utorak Američki institut za naftu (API). To je gotovo trostruko veći rast no što su analitičari očekivali.
Vlada u Washingtonu objavit će službene podatke tokom dana.
"Cijene nafte pod blagim su pritiskom API-jevih podataka koji su pokazali veći rast zaliha no što su analitičari očekivali. Tržišni sudionici pozorno će pratiti hoće li današnje izvješće EIA (američke uprave za energetiku) potvrditi takav skok, budući je prošlotjedno API-jevo izvješće pokazalo pad zaliha a službeni podaci njihov rast“, tumači Giovanni Staunovo iz UBS-a.
Dodatni pritisak na cijene nafte, zbog zabrinutosti za potražnju, stvorilo je izvješće londonske tvrtke Markit, koje je pokazalo tek neznatan rast aktivnosti u njemačkom uslužnom sektoru u listopadu. Njemačka industrija bilježi pad aktivnosti već gotovo godinu dana.
Gospodarstvo eurozone bilo je pak prema Markitovom izvješću na korak od stagnacije.
Trgovci pozorno prate i trgovinske pregovore Sjedinjenih Država i Kine, dva vodeća potrošača nafte u svijetu. Washington i Peking nastoje riješiti sporna pitanja kako bi već u ovom mjesecu potpisali „prvu fazu“ trgovinskog sporazuma i time utrli put rješenju sukoba koji usporava rast svjetskog gospodarstva.
Značajniji pad cijena zakočila je pojačana napetost na Bliskom istoku, ključnoj svjetskoj regiji za proizvodnju nafte, zbog iranskog obogaćivanja urana. Teheran se time dodatno ogradio od nuklearnog sporazuma iz kojeg se SAD povukao još prošle godine, ponovo uvodeći sankcije Teheranu.
Zbog američkih je sankcija iranska prodaja nafte smanjena više od 80 posto, što je teško pogodilo gospodarstvo te bliskoistočne zemlje.
"Ta članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) postupno odbacuje svoje nuklearne obveze a mogla bi se naći i u iskušenju da ponovo izazove poremećaje u opskrbi s Bliskog istoka kako bi potaknula rast cijena", upozorava Stephen Brennock iz PVM-a.
"Time su stvoreni uvjeti za eskalaciju tenzija u regiji i za opetovano uvođenje pune premije na geopolitički rizik", dodaje Brennock.
Odvojeno je OPEC jutros na svojim službenim stranicama izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u utorak iznosila 62,57 dolara, što je za 57 centi više nego prethodnog dana trgovanja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
