Krajem trećeg tromjesečja prošle godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u iznosio je 80,9 posto, što je 1,7 postotnih bodova manje nego na kraju 2018. godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

U apsolutnom izrazu, uz porast za 1,3 posto u odnosu na prosinac 2018. godine, bruto inozemni dug krajem rujna prošle godine iznosio je 43,3 milijarde eura. Povećanje je prema navodima središnje banke rezultat nepovoljnog učinka međuvalutnih promjena i ostalih prilagodbi.

U strukturi duga najveći udio od gotovo 39 posto čine ostali sektori odnosno trgovačka društva.

Bruto inozemni dug trgovačkih društava na kraju rujna iznosio je 17,1 milijardu eura. S 14,4 milijarde eura udio bruto inozemnog duga opće države dosegnuo je 32,6 posto, dok su udio bruto inozemnih obveza drugih monetarnih institucija zbog snažnog dugogodišnjeg razduživanja u prethodnim godinama (2012. – 2018.) spustio na 8,1 posto ili 3,6 milijardi eura.

Prirast inozemnog duga u devet mjeseci prošle godine generiran je povećanjem obveza javnog sektora čiji je ukupan bruto dug prema inozemnim vjerovnicima na kraju rujna 2019. iznosio 17,6 milijardi eura, što je 6,4 posto ili 1,1 milijardu eura više u odnosu na kraj 2018. godine.

Unutar javnog sektora država je s 14,4 milijardi eura bila najveći dužnik uz prirast duga u odnosu na kraj 2018. od 414 milijuna eura, dok je dug središnje banke s iznosom od dvije milijarde eura za 390 milijuna eura ili 23,6 posto viši u odnosu na kraj 2018. godine.

Negarantirani dug privatnog sektora krajem rujna bio je na razini blago ispod razine s kraja 2018. godine i iznosio je 25,5 milijardi eura.

Povezane vijesti

• Potrošnja porasla 25. mjesec zaredom, za 4,5 posto
• Fizički ga napao zbog novčanog duga
• Bruto inozemni dug Hrvatske smanjen na 41,1 milijardu eura